Svijet životinja

Džinovska sejšelska kornjača pokazala se kao predator

Džinovska sejšelska kornjača pokazala se kao predator
Foto: Print Screen/Twitter | Džinovska sejšelska kornjača pokazala se kao predator
N.N.

Džinovska kornjača koja nastanjuje Sejšele koja se do sada smatrala biljojedom izgleda da to nije.

Na video snimku snimljenom na ostrvu Frigate u julu 2020. ženka kornjače polako se približava ptiću koji ne može da poleti, nekoliko puta neuspješno pokušava da ga uhvati da bi ga na kraju ščepala za glavu i proždrala.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Karent bajolodži, ovo je prvi dokumentovani dokaz da džinovska kornjača lovi drugo živo biće.

Ostrvo Fregat u privatnom vlasništvu izuzetne je ljepote i smatra se rajem za ekoturizam.

Na njemu živi oko tri hiljade džinovskih kornjača.

Pripadaju rodu Aldabrachelys gigantea za koji se do sada vjerovalo da se hrani isključivo biljkama.

Konzervatorka Ana Zora snimila je ovaj napad kornjače.

"Primijetili smo da se jedna kornjača ponaša čudno, kako prati pticu koja ne može još da leti. Kornjača nije samo iskušavala sreću, imala je namjeru da pojede pticu i shvatili smo da je ona zapravo u lovu", kaže ona.

Dodala je da se ne sjeća da je do sada pročitala bilo šta slično o ovakvom ponašanju kornjača.

"Ovo je potpuno neočekivano ponašanje. Ništa slično nije zabilježeno kod kornjača koje žive divljini", rekao je koautor studije Džastin Gerlak sa Univerziteta u Kembridžu.

S vremena na vrijeme viđene su džinovske kornjače kako jedu strvine, mrtve guštere i ljuske jaja ptica i kosti, koje sadrže kalcijum, ali nikada nisu uhvaćene u lovu.

Naučnici sugerišu da je ova navika nastala među kornjačama koje nastanjuju ovo područje zbog velike kolonije čigri.

Zahvaljujući mjerama očuvanja, populacija čigri na ostrvu Fregat se oporavila i dostigla 265.000 jedinki.

Njihovi ptići često ispadaju iz gnijezda.

Kornjače obično ne mogu da uhvate plijen jer su spore.

Ali način na koji je kornjača u snimku uporno jurila ptića na deblu oborenog drveta sugeriše da ovo nije bio prvi put da je to učinila.

Džinovske kornjače najveće su životinje na Sejšelima i Galapagoskim ostrvima.

Pojedu oko 11 odsto tamošnje vegetacije.

Dužina gigantske kornjače dostiže 120 centimetara, mogu da teže i do 300 kilograma, a dožive i 150 godina.

Ne znaju da plivaju.

U početku su ove životinje živjele samo na atolu Aldabra, a ljudi su ih donijeli na druga ostrva.

Čuveni prirodnjak Čarls Darvin ih je proučavao na ostrvima Galapagos dok je plovio na Biglu 1831-1836.

Uočio je da su tokom nekoliko vijekova nastale neke razlike u kornjačama na različitim ostrvima, pa je iz toga izveo zaključke koji su bili osnova njegove teorije evolucije.

"Možda prisustvujemo evoluciji u razvojuIli su možda džinovske kornjače lovile prije nego što su ljudi stigli, ali mi to nismo vidjeli. Obnova prirodnog ekosistema neočekivano je vratila interakcije između vrsta koje su postojale prije mnogo vijekova", kaže Džastin Gerlak.

"One (kornjače) očigledno vole životinjsku hranu - na kraju krajeva, zanimljivije je loviti ptiće, u poređenju sa lakoćom jedenja biljaka", zaključio je stručnjak.

 

(BBC)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije