Dinosaurusi su dugo dominirali Zemljinim kopnenim ekosistemima s mnoštvom najrazličitijih oblika, ali njihovo porijeklo - tačno kada i gdje su se prvi put pojavili - dosad je ostalo pomalo zagonetno.
Naučnici sada predlažu iznenađujuću lokaciju za rodno mjesto dinosaurusa, temeljeno na lokacijama trenutno najstarijih poznatih fosila dinosaurusa, evolucijskim odnosima među tim ranim oblicima i geografiji Zemlje tokom perioda trijasa.
Ovaj lokalitet obuhvata područja današnje pustinje Sahare i amazonske prašume, sada odvojena hiljadama kilometara i okeanom zahvaljujući geološkom procesu poznatom kao tektonika ploča.
"Kad su se dinosaurusi prvi put pojavili u fosilnim zapisima, svi Zemljini kontinenti bili su dio divovskog superkontinenta Pangee. Dinosaurusi su se pojavili u južnom dijelu ove kopnene mase, poznate kao Gondvana", rekao je Žoel Hit, doktorant paleontologije na Univerzitetu u Londonu i glavni autor studije objavljene u četvrtak u časopisu "Current Biology".
"Naše istraživanje sugeriše da su vjerovatno poticali iz područja niske geografske širine Gondvane blizu ekvatora, područja koje danas uključuje sjevernu Južnu Ameriku i sjevernu Afriku", dodao je Hit.
Najraniji poznati fosili dinosaurusa datiraju prije otprilike 230 miliona godina, uključujući Eoraptora i Herrerasaurusa iz Argentine, Saturnalia iz južnog Brazila i Mbiresaurusa iz Zimbabvea. Iako su dijelili određene osobine koje ih definišu kao dinosauruse, imali su dosta razlika koje sugerišu da su se već dogodili milioni godina evolucije dinosaurusa.
"Dok su se ranija istraživanja fokusirala na južni dio Južne Amerike i južnu Afriku kao područje porijekla dinosaurusa, na temelju mjesta gdje su se prvi put pojavili njihovi fosili, sugerišemo da značajne praznine u fosilnom zapisu - naročito u regijama koje danas uključuju pustinju Saharu i amazonsku prašumu - možda imaju potencijal otkriti gdje su živjeli najraniji dinosaurusi", rekao je Hit.
Naučnici su rekli da su se dinosaurusi vjerovatno pojavili prije otprilike 230 do 245 miliona godina, kada su ta ekvatorijalna područja bila izuzetno topla i suha.
"Vjerovatno su uključivala pustinje, staništa slična savanama i možda šumovita područja sklona sezonskim šumskim požarima. Ranije se vjerovalo da dinosaurusi nisu živjeli u tim surovim okruženjima", rekao je Hit.
Fosili iz ovog vremena i regije su rijetki. To bi moglo biti zato što uslovi nisu bili idealni za očuvanje ostataka kopnenih životinja ili zato što stijene koje sadrže te fosile još nisu otkrivene, rekao je Hit. Regije poput Amazona i Sahare paleontolozima je takođe teško istražiti zbog gustih šuma, golemih pustinja i logističkih izazova.
Dinosaurusi su se razvili od primitivnijih gmizavaca nakon najvećeg masovnog izumiranja na Zemlji uzrokovanog ekstremnim vulkanizmom na kraju permskog perioda prije otprilike 252 miliona godina.
"Dinosaurusi su jedinstveni zbog određenih osobina u svojim kosturima. Stajali su uspravno, s nogama ravno ispod tijela, što im je pomoglo da učinkovito hodaju i trče. Takođe su imali posebnu građu kukova po kojima su se razlikovali od ostalih gmizavaca", rekao je Hit.
"Njihova su tijela bila oblikovana za brzinu i okretnost, a zubi su im bili prilagođeni za posebne načine ishrane", rekao je Hit o ranim dinosaurusima.
Na primjer, Herrerasaurus je bio grabljivac dug šest metara, dok je Eoraptor bio svaštojed veličine psa. "Ove specijalizovane osobine nisu se pojavile preko noći. Evoluirale su postepeno tokom miliona godina od starijih, primitivnijih gmizavaca. Međutim, još nismo pronašli prelazne fosile koji pokazuju kako su se te promjene dogodile, pa su dijelovi njihove evolucijske istorije i dalje misterija“, rekao je Hit.
Zagonetno dvonožno stvorenje zvano Nyasasaurus iz Tanzanije, poznato iz fragmentisanih fosila koji možda datiraju od prije 240-245 miliona godina, moglo bi biti najraniji dinosaurus, rekao je Hit, prenosi "Index".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.