Poledica znatno smanjuje prianjanje guma, produžava put zaustavljanja i pretvara naglo kočenje ili okretanje volana u potencijalno opasan potez. Za bezbjedniju vožnju tokom zime ključni su dobra priprema, smanjena brzina, veće odstojanje i odmjereno upravljanje vozilom.
Temperature ispod nule donose posebne izazove vozačima, a među najvećim opasnostima je led koji se na kolovozu ponekad gotovo i ne primjećuje.
Prije polaska zato treba provjeriti vremensku prognozu i stanje na putevima. Kada su uslovi naročito loši, putovanje treba ograničiti na neophodne odlaske i prednost dati glavnim saobraćajnicama koje zimske službe održavaju i posipaju.
Šta treba provjeriti prije polaska?
Prvo pitanje koje vozač treba sebi da postavi jeste da li je putovanje zaista neophodno.
Na zaleđenoj podlozi gume imaju znatno slabije prianjanje, pa čak i bez saobraćajne nezgode postoji mogućnost da vozilo ostane zaglavljeno. Zastoji mogu dodatno produžiti putovanje, naročito ako druga vozila ne uspijevaju da savladaju klizave dionice.
Prije polaska potrebno je potpuno očistiti stakla i retrovizore kako bi preglednost bila nesmetana. Ako automobil ima poseban režim vožnje za snijeg ili klizavu podlogu, treba ga koristiti u skladu sa uputstvom proizvođača.
Osobi kod koje putujete korisno je javiti kojom rutom dolazite i kada očekujete da stignete.
Šta je korisno ponijeti u automobilu?
Za slučaj zastoja ili dužeg čekanja, u vozilu je dobro imati:
- Napunjen mobilni telefon i kabl za punjenje.
- Vodu za piće i nekoliko užina.
- Toplo ćebe i odgovarajuću zimsku odjeću.
- Opremu za očekivane uslove na putu.
Ako se očekuje snijeg, korisne mogu biti i tekstilne navlake za pogonske točkove, poznate kao "čarape za snijeg". Njihovu upotrebu treba uskladiti sa uputstvom proizvođača i uslovima na putu.
Kako treba voziti po zaleđenom kolovozu?
Predviđanje opasnosti i blagi pokreti osnovni su principi vožnje po ledu.
Pogled treba usmjeriti dovoljno daleko ispred vozila kako biste na vrijeme uočili klizave površine, zaustavljena vozila ili druge prepreke. Brzinu treba smanjiti prije nego što naiđete na opasnu dionicu.
Dodavanje gasa, kočenje, promjena stepena prenosa i okretanje volana treba da budu postepeni. Nagli potezi povećavaju mogućnost gubitka prianjanja.
Vožnja u višem stepenu prenosa, kada to brzina i rad motora dozvoljavaju, može pomoći da se smanji proklizavanje pogonskih točkova. Kod pojedinih vozila moguće je i kretanje iz druge brzine, ali treba pratiti preporuke proizvođača, navodi National Highways.
Koliko se produžava put zaustavljanja na ledu?
Put zaustavljanja na ledu može biti i deset puta duži nego na suvom kolovozu.
Zbog toga je potrebno znatno povećati odstojanje od vozila ispred. U britanskom saobraćajnom priručniku Highway Code navodi se da razmak na zaleđenom putu može morati da bude i do deset puta veći nego u uobičajenim uslovima.
Oprez je potreban i kada je temperatura vazduha iznad nule. Sama temperatura na displeju automobila nije dovoljan pokazatelj stanja svake dionice puta.
Zimske gume mogu poboljšati prianjanje u zimskim uslovima, ali ni one ne uklanjaju potrebu za sporijom vožnjom i većim odstojanjem.
Šta je crni led i zašto je teško uočljiv?
Crni led je tanak, gladak i providan sloj leda na kolovozu. Naziv je dobio zato što se kroz njega vidi tamna površina asfalta.
Vozaču zato može djelovati kao da je put samo mokar, iako je zapravo zaleđen.
Ponekad se prepoznaje po sjaju površine ili odsjaju sunčeve svjetlosti. Upozorenje mogu biti i vozila ispred koja iznenada proklizavaju ili mijenjaju pravac bez očiglednog razloga.
Ipak, crni led često nije moguće pravovremeno vidjeti. Poseban oprez potreban je na mostovima, nadvožnjacima, sjenovitim dionicama, prilazima tunelima i manje prometnim putevima.
Kako reagovati kada naiđete na crni led?
Najvažnije je ostati smiren i izbjeći naglo kočenje, ubrzavanje ili okretanje volana.
Gas treba postepeno otpustiti i omogućiti vozilu da usporava, uz mirne i odmjerene pokrete upravljačem. Ako je potrebno usporavanje pomoću motora, promjena stepena prenosa mora biti blaga, jer naglo prebacivanje u nižu brzinu može dodatno narušiti stabilnost.
Cilj je izbjeći iznenadne promjene koje bi od guma zahtijevale više prianjanja nego što ga zaleđena podloga omogućava.
Šta uraditi ako zadnji dio automobila prokliza?
Ako zadnji dio vozila počne da klizi udesno, volan treba nježno usmjeriti udesno. Ako klizi ulijevo, upravljač treba usmjeriti ulijevo, uz izbjegavanje pretjeranih korekcija.
Potrebno je ukloniti uzrok proklizavanja, na primjer ublažavanjem gasa ako je ono nastalo zbog ubrzavanja. Ruke treba zadržati na volanu i izbjegavati panične pokrete.
Ovaj savjet odnosi se na ispravljanje proklizavanja. U slučaju nužnog kočenja vozilom koje ima ABS, Highway Code preporučuje snažan i stalan pritisak na papučicu kočnice, uz praćenje uputstava proizvođača vozila. ABS ne znači da će automobil na ledu imati kraći put zaustavljanja.
Kako postupiti ako vas tokom vožnje zatekne grad?
Jak grad može naglo smanjiti vidljivost, oštetiti karoseriju i, u ekstremnim uslovima, razbiti stakla. Opasan je i za ljude koji izađu iz vozila.
Ako je nevrijeme snažno, treba potražiti bezbjedno mjesto za zaustavljanje van saobraćajnih traka, po mogućnosti odgovarajuće parkiralište ili odmorište, i ostati u automobilu dok grad ne oslabi.
Ne treba se zaustavljati ispod nadvožnjaka na način koji ometa saobraćaj ili izlaže vozilo naletu drugih učesnika. Američka uprava za saobraćaj Oklahome izričito savjetuje izbjegavanje takvog zaklona zbog opasnosti od nezgoda. Takođe treba izbjegavati jarke i udubljenja u kojima voda može brzo da naraste.
Ako je vozilo već bezbjedno zaustavljeno i položaj to omogućava bez dodatnog manevrisanja, prednji dio može biti okrenut prema pravcu iz kojeg grad dolazi. Vjetrobransko staklo je otpornije na takve udare od bočnih i zadnjeg stakla, ali zaštita nije potpuna.
Ako je nevrijeme najavljeno prije polaska, najbolje je razmotriti odgađanje puta ili izbor rute koja zaobilazi pogođena područja.