BANJALUKA, SARAJEVO - Uvoz u Bosnu i Hercegovinu i dalje drastično više raste u odnosu na izvoz iz naše zemlje, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji su dostavljeni "Nezavisnim novinama".
Ključni pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH
- Uvoz: 13,398 milijardi KM
- Izvoz: 7,395 milijardi KM
- Deficit: oko 6 milijardi KM
- Najveći izvozni partner: Hrvatska
- Najveći uvozni partner: Hrvatska
- Najveća izvozna kategorija: električne mašine i oprema
- Najveća uvozna kategorija: goriva i naftni derivati
Uvoz iznosio 13,398 milijardi KM
Tako je, prema ovim podacima, uvoz za pet mjeseci ove godine iznosio 13,398 milijardi KM, što je skoro 400 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, kada je iznosio 12,999 milijardi KM.
Izvoz u pet mjeseci 7,395 milijardi KM
Sa druge strane, izvoz je u periodu januar - maj 2026. godine iznosio 7,395 milijardi KM, što je za nekih 83 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, kada je iznosio 7,312 milijardi KM.
Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni, prema ovim podacima, iznosi oko šest milijardi KM.
Najviše izvezeno u Hrvatsku, ali i uvezeno iz ove zemlje
Kada su u pitanju zemlje u koje se najviše izvozilo u ovih pet mjeseci godine, tu prednjači Hrvatska u koju je plasirano 1,413 milijardi KM bh. proizvoda.
Slijedi Njemačka u koju je izvezeno 1,093 milijardi KM proizvoda, te Austrija u koju je plasirano robe za 746 miliona KM.
Najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske za 2,674 milijardi KM, Srbije za 1,632 milijardi KM, te Njemačke za 1,148 milijardi KM.
BiH najviše izvezla električnih mašina
Kada su u pitanju proizvodi, Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine najviše izvezla električnih mašina i opreme i njihovih dijelova za ukupno 779 miliona KM.
Dalje je izvezeno najviše nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 584 miliona KM, te proizvoda od željeza i čelika za 518 miliona KM.
Uvezeno najviše goriva
Kada je u pitanju uvoz, najviše je za pet mjeseci ove godine uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnih voskova za 1,554 milijardi KM.
Nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova je uvezeno za 1,151 milijardi KM, te vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, i njihovih dijelova i pribora za 1,082 milijardi KM.
Privreda već godinama ignorisana od nadležnih vlasti
Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da su ovi podaci svakako poražavajući, ali da nažalost nisu nimalo neočekivani.
"Naime, svjedoci smo da ignorisanje potreba privrede od strane nadležnih vlasti već godinama rezultira stagnaciji i/ili daljim padom industrijske proizvodnje. Značajni industrijski kapaciteti poput 'Koksare' u Lukavcu su zaustavljeni, a cijela industrija čelika je praktično pred gašenjem", ističe Gavran.
Prema njegovim riječima, jednostavno, s ovakvim trendovima industrijske proizvodnje i bez adekvatnih ulaganja u nove kapacitete koji bi mogli kompenzovati gubitak ranijih, dalje pogoršanje spoljnotrgovinske razmjene je jedini očekivan scenario.
"Naravno, rast cijena naftnih derivata je sve dodatno pogoršao, ali ključni problemi su ipak u samoj Bosni i Hercegovini", naglasio je Gavran.