BANJALUKA, SARAJEVO - Vrijednost uvezene robe u BiH u 2021. godini u odnosu na godinu ranije porasla je za 27,9 odsto, a došlo je i do rasta izvoza iz BiH u odnosu na pandemijsku 2020. godinu od 35,7 odsto.
Iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) jasno se vidi da je tokom 2020. godine, to jeste od početka pandemije virusa korona u BiH, došlo do značajnog pada kako uvoza tako i izvoza robe.
Prema riječima ekonomskih stručnjaka, u 2021. godini zabilježeni su dobri rezultati, situacija se evidentno popravlja te raste pokrivenost uvoza izvozom, koja je sada dostigla 66,1 odsto. Spoljnotrgovinski robni deficit, prema podacima agencije za statistiku BiH, iznosio je 7,323 milijarde KM.
Kada je riječ o očekivanjima za ovu godinu, ekonomski analitičari navode da je moguće, iako se očekuje dalji trend rasta, da to uspore s jedne strane novi talas virusa korona, a sa druge strane energetska kriza i rast cijena finalnih proizvoda i usluga.
Inače, tokom 2020. godine, prema podacima UIO BiH, ukupan uvoz iznosio je 17,2 milijarde KM, što predstavlja pad od 13,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, kada je uvezena roba u iznosu od 19,8 milijardi KM.
"Tokom 2020. godine iz BiH je izvezena roba u iznosu od 10,8 milijardi KM, što je za 9,8 odsto manje u odnosu na 2019. godinu, kada je izvezeno 11,8 milijardi KM", navodi se u podacima UIO BiH.
Da je do značajnog oporavka tržišta lani došlo, pokazuje podatak da je vrijednost izvezene robe iznosila 14,6 milijardi KM.
"U istom periodu ukupan uvoz u BiH iznosio je 21,9 milijardi KM", podaci su Uprave za indirektne poreze BiH.
Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima najveću spoljnotrgovinsku razmjenu, tu nema velikih promjena već duži niz godina, jer najviše robe se i uveze, ali i izveze u zemlje regiona kao što su Srbija i Hrvatska, a takođe veliki dio spoljnotrgovinske razmjene BiH vrši se i sa zemljama Evropske unije.
Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekao Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, realno je očekivati da će spoljnotrgovinska razmjena BiH rasti te da pokrivenost uvoza izvozom bude što veća.
"Preduslov da jedna ekonomija bude zdrava je kada imate suficit u spoljnotrgovinskom bilansu i treba težiti ka tome. Težimo da mi izvozimo robu koja je više vrijedna i da je to finalna roba, a ne sirovine i polufabrikati", rekao je Ljuboja.
Dodao je da je pandemija prije dvije godine učinila svoje smanjujući potrošnju kao i operativne aktivnosti u prerađivačkoj industriji koja je uvozila manje sirovima, a trgovina i turizam su svedeni na niži nivo.
"Prošle godine situacija se popravljala, pozitivno je to što je pokrivenost uvoza izvorom u stalnom rastu", kazao je Ljuboja.
Istakao je da bi peti talas virusa korona tokom ove godine mogao ugroziti trend rasta.
"Novi talas je desetkovao radnu snagu, posebno u prerađivačkom sektoru, gdje u pojedinim slučajevima imate odsustvo i do 30 odsto radne snage i to se ne dešava samo nama, tako je u cijelom svijetu", rekao je Ljuboja, dodajući da prvi kvartal 2022. godine neće donijeti ono što je prognozirano i očekivano.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, naveo je da je bilo očekivano da tokom 2020. godine dođe do pada spoljnotrgovinskih aktivnosti te je istakao da je takođe loše kada dođe do pada vrijednosti uvoza, isto kao što je loše kada pada vrijednost izvoza.
"U 2021. godini dolazi do značajnog rasta vanjskotrgovinske razmjene, čak u nekim mjesecima prelazi pretkovid period od 2019. godine. To znači da se globalna potražnja oporavila", rekao je Čavalić za "Nezavisne novine".
Dodao je da su novonastalu situaciju bh. izvoznici iskoristili, odnosno nove geopolitičke uslove zemalja Azije, to jest Kine i zemalja EU.
"To se odnosi prije svega na rast transportnih troškova, naročito brodskog transporta i on je stvorio neki prostor za domaće izvoznike da iskoriste situaciju", naveo je Čavalić.
Dodao je da tokom ove godine očekuje trend rasta izvoza, ali i oporavak uvoza.
"I prošle godine, ali i ove dolazi do oporavka uvoza, jer je došlo do povećanja potražnje na domaćem tržištu", kazao je Čavalić.
Istakao je da na put trendu oporavka spoljnotrgovinske razmjene mogu stati energetska kriza, kao i aktuelna poskupljenja finalnih proizvoda i usluga, u smislu da destimulišu potražnju na domaćem tržištu.
"Međutim, mislim da to neće drastično uticati na opšte tendencije kada je riječ o rastu vanjskotrgovinske razmjene", naveo je Čavalić, dodajući da je izvoz nosilac ekonomskog oporavka BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.