SARAJEVO, BANJALUKA - Iako se radi o jedinstvenom ekonomskom prostoru, Republika Srpska i Federacija BiH na buduće ekonomske izazove odgovoriće na dva potpuno različita načina.
Republika Srpska restriktivnom politikom, zamrzavanjem plata, smanjenjem potrošnje i javnih investicija, a Federacija BiH povećanjem minimalne plate, smanjenjem poreza i doprinosa i većim javnim investicijama.
Zanimljivo je i da su u prethodnom vremenu Federacija BiH i Republika Srpska potpuno različito odgovarale na krizu izazvanu inflacijom i cijenama energenata. U tom periodu, odnosno do unazad tri godine Vlada Republike Srpske dijelila je novac nezaposlenima, penzionerima i povećavala plate, dok Federacija BiH to nije radila i uglavnom je štedjela novac. Koji koncept je bolji na potencijalno moguću krizu, koja se polako prelijeva iz Evropske unije i u Bosnu i Hercegovinu, teško je reći, a i pojedini ekonomisti imaju potpuno različita mišljenja.
Recimo, Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da su mjere Republike Srpske bolje i da ne zna odakle Federacija BiH misli finansirati tu politiku povećanja plata, a istovremeno smanjenjem poreza i doprinosa smanjuje prihodovnu stranu budžeta, dok s druge strane Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da su mjere Vlade FBiH bolje jer fiskalna stabilnost budžeta na koju ide Republika Srpska smanjuje potrošnju, a samim tim i ekonomiju.
"Ne znam na osnovu čega Federacija BiH predviđa takav scenario i iz kojih izvora to planira finansirati. Mislim da je koncept Republike Srpske na potencijalno moguću krizu oprezniji i bolji nego što radi Federacija povećavajući fond plata. Ako smanjite poreze, privredi smanjujete prihodovnu stranu budžeta i idete u deficit koji se nema čime pokriti osim kreditima, što u ovim uslovima nije pametno i sa profesionalne tačke gledišta ne bih podržao takvu politiku", rekao je Krajišnik za "Nezavisne novine", ističući da ne zna čime Vlada Federacije BiH obrazlaže takvu svoju politiku te da mu je zbog toga teško govoriti o svemu.
Što se tiče ekonomskih izazova u nekom srednjoročnom periodu, Bosna i Hercegovina suočiće se vrlo vjerovatno sa padom privredne aktivnosti zbog smanjenja izvoza i pada ekonomija u evrozoni.
Uz to, još uvijek nije poznato u kojem smjeru će se kretati inflacija i kakva će situacija na zimu biti sa energentima, ali svi se slažu u jednom, da ekonomska budućnost, posebno Evropske unije, nije najsjajnija.
"I ono što najavljuje Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske je u kontradikciji. Republika Srpska najavljuje restriktivnu politiku, za koju svakako postoji niz razloga, velikih dugova, sankcija itd. i ta politika djeluje kao jedina moguća. Međutim, istovremeno imamo i najave za nove enermne rashode kao što su oni, ako se povuku predstavnici Republike Srpske iz BiH, da im se plaća iz budžeta, i to je besmisleno jer onda se mora ići na nova zaduženja. Ima i najava iz Republike Srpske o povećanju plata, a govori se o štednji. U Federaciji BiH još uvijek je sve u najavama, i minimalna plata od 1.000 KM, i smanjenje poreza i doprinosa, i mi to još uvijek nismo vidjeli", rekao je Gavran za "Nezavisne novine".
Ipak, on kaže da Federacija BiH ima mnogo više prostora od Republike Srpske za ekspanzivnu ekonomsku politiku i da je u ovim vremenima ta politika sigurno bolja.
"Vidimo smanjenje izvoza, slabljenje narudžbi iz inostranstva i ako nemamo stranih investicija i svojih ulaganja, jedini način je podržati i pojačati domaću ekonomiju. Fiskalna stabilnost dovodi do smanjenja potrošnje i pada ekonomije", istakao je Gavran.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.