SARAJEVO - Sivom listom Moneyvala posebno su ugroženi izvoznici iz Bosne i Hercegovine, s obzirom na činjenicu da više od 73 odsto ukupnog izvoza ide na tržište Evropske unije.
Ključne činjenice:
-
BiH bi 19. juna mogla završiti na sivoj listi Moneyvala
-
Izvoznici su posebno ugroženi jer više od 73 odsto izvoza ide u EU
- Prijete sporije transakcije, veći troškovi poslovanja i pad investicija
Rekli su ovo za "Nezavisne novine" iz Spoljnotrgovinske komore BiH, podsjećajući da se BiH već 2015. godine našla na ovoj "sivoj listi".
"Sada Bosni i Hercegovini ponovo prijeti isti scenario zbog neprovođenja ključnih reformi i neusvajanja neophodnih zakona. Takav razvoj događaja je snažan negativan signal međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima i partnerima, ali i ozbiljna prepreka na evropskom putu Bosne i Hercegovine", naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Posljedice za međunarodne transakcije i domaće kompanije
Dodali su da će sigurno doći do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija.
"U praksi, to znači dodatne kontrole, te kašnjenja uplata i isplata iz i prema Bosni i Hercegovini, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju domaćih privrednika s inostranim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici, s obzirom na činjenicu da više od 73% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije. Pojačan nadzor finansijskih tokova i produženi rokovi plaćanja direktno umanjuju konkurentnost domaćih kompanija, povećavaju poslovne rizike i mogu dovesti do raskida ugovora i gubitka tržišta. Ovo je naročito problematično imajući u vidu da su stabilan finansijski sistem i borba protiv pranja novca ključni uslovi u procesu pristupanja Evropskoj uniji", istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Građani bi mogli osjetiti rast cijena i sporije doznake
Prema njihovim riječima, negativne posljedice osjetili bi i građani kroz rast cijena roba i usluga, moguće povećanje kamatnih stopa, otežane međunarodne uplate i isplate, kao i usporene doznake iz inostranstva. "Dodatno, biće narušen investicijski ambijent, što bi rezultiralo smanjenjem stranih ulaganja i daljim slabljenjem ekonomije, u trenutku kada Bosni i Hercegovini hitno trebaju nova ulaganja i jačanje privrednog rasta u skladu s EU standardima. Posebno zabrinjava činjenica da proces izlaska sa "sive liste" traje od dvije do četiri godine te da bi eventualni povratak na ovu listu imao dugoročne posljedice koje bi se teško i sporo sanirale. Neke zemlje, poput Švedske i Švicarske, već su pojačale kontrolu transakcija prema Bosni i Hercegovini zbog iskustava iz perioda 2015–2018. godine, što jasno pokazuje koliko brzo se povjerenje na međunarodnim finansijskim tržištima gubi, a koliko sporo vraća", dodali su iz STK BiH.
Poziv institucijama da hitno djeluju
Pozvali su nadležne institucije da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitila privreda i očuvala finansijska stabilnost Bosne i Hercegovine i osigurao nastavak kredibilnog evropskog puta Bosne i Hercegovine, u interesu privrede i svih građana.
Podsjećamo, kako su prenijeli mediji, Bosna i Hercegovina će u petak, 19. juna završiti na sivoj listi Moneyvala, međunarodne institucije koja predstavlja nadzorno tijelo Savjeta Evrope za praćenje pranja novca i finansiranja terorizma.