SARAJEVO, TRAVNIK - Građani BiH na kraju januara ove godine duguju bankama 12,9 milijardi KM, što je za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto više nego godinu ranije. Stručnjaci rast zaduženosti povezuju s rastom troškova života, visokim cijenama nekretnina i većom kreditnom sposobnošću stanovništva.
Šta treba da znate:
- Građani BiH imaju 12,9 milijardi KM kredita u bankama.
- Zaduženost stanovništva porasla je 9,4% u odnosu na januar prošle godine.
- Stručnjaci rast povezuju s visokim troškovima života i skupim nekretninama.
- U tekstu pročitajte zašto banke radije kreditiraju građane nego privredu.
U ovim podacima se navodi da je poredeći januar ove sa januarom prethodne godine u sektoru stanovništva zabilježen rast kredita za 1,11 milijardi KM ili 9,4 odsto.
"Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara 2025. godine iznosili su 25,76 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje kredita od 64,6 miliona KM (0,3%). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 41 milion KM (0,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 10,1 milion KM (3,3%). Krediti su na mjesečnom nivou smanjeni kod privatnih preduzeća za 88,5 miliona KM (0,8%), kod vladinih institucija za 12,7 miliona KM (1,0%), i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 14,5 miliona KM (2,1%)", stoji u podacima Centralne banke BiH.
Polovina svih kredita odnosi se na stanovništvo
Ovo znači da od ukupnih kredita u Bosni i Hercegovinu polovinu čine krediti stanovništvu.
"Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2025. godine iznosila je 9,8%, nominalno 2,29 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,11 milijardi KM (9,4%), kod privatnih preduzeća za 846,1 milion KM (8,7%), kod vladinih institucija za 177,4 miliona KM (16,1%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 74,9 miliona KM (12,3%) i kod ostalih domaćih sektora za 84,7 miliona KM (36,2%)", piše u podacima.
Zašto građani sve više posežu za kreditima?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da ključni razlog za veću zaduženost stanovništva leži u raskoraku između potrošačke korpe i dohotka građana.
Banke radije kreditiraju građane nego privredu
"Stoga, svako povećanje zarada vodi rastu kreditne sposobnosti i većem zaduživanju. Sa druge strane, banke radije odobravaju kredite stanovništvu sa dobrim kolateralom u vidu plata zaposlenih u javnom sektoru ili hipoteka za kupovinu nekretnina. Zato je i procenat nenaplaćenih kredita stanovništvu nizak. Iz tih razloga banke radije kreditiraju stanovništvo nego privredu jer nisu skloni preuzimanju rizika", naglasio je Mlinarević.
Rast cijena i nekretnina povećava zaduženost
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik iz Travnika, naveo je da se nastavlja trend rasta cijena na tržištu Bosne i Hercegovine koji ne prati rast i prosječnih primanja, što sve više i više predstavlja ozbiljan problem za većinu građana BiH. "Nažalost, kreditna zaduženja predstavljaju jedno od najčešćih rješenja ovog problema. Ekstreman rast cijena nekretnina uslovio je i potrebu da stambeni krediti budu sve viši i na duži rok, čak i za male stanove. Rast cijena života prisiljava građane na sve češće dizanje nenamjenskih kratkoročnih kredita", istakao je Arnautović.
Kreditne kartice i krediti kao način preživljavanja
On je dodao da se preživljava od plate do plate sve češće i korištenjem kreditnih kartica.
Kamate postaju sve veći teret
Prema njegovim riječima, ovo sve zajedno vodi građane BiH u još nepovoljniji položaj, jer često bankarski troškovi i kamate prelaze i 10% mjesečnih primanja.
Pročitajte još:
"O tome malo potrošača vodi računa prilikom zaduženja, ali je to često omča oko vrata koje se jako teško riješiti. I, nažalost, predstavlja iz godine u godinu sve veći problem za veliku većinu građana", dodao je on.