SARAJEVO - Najveći izazov s kojim će se BiH suočiti u narednim decenijama možda neće biti nedostatak kapitala, energije ili tehnologije, već nedostatak ljudi.
Ključne činjenice:
- BiH bi se u narednim decenijama mogla suočiti s nedostatkom ljudi.
- EBRD upozorava na ekonomski uticaj starenja stanovništva i pada fertiliteta.
- Igor Gavran smatra da rješenje nije uvoz radne snage, već zadržavanje i povratak stanovništva.
Demografske promjene se ne posmatraju izolovano
Ovo je na predstavljanju izvještaja o tranziciji 2025/2026. "Hrabri stari svijet", koji je uradila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), rekla Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH.
""Hrabri stari svijet" ne posmatra demografske promjene izolovano. Naprotiv, povezuje ova kretanja s tehnološkim inovacijama i transformativnim potencijalom vještačke inteligencije", napomenula je Selimovićeva na prezentaciji događaja koji je organizovan u Centralnoj banci BiH.
Fokus na vještačku inteligenciju i migracione politike
Inače, EBRD je u ovom izvještaju o tranziciji fokus stavio na ekonomski uticaj demografskih promjena, uključujući starenje stanovništva i pad stopa fertiliteta.
"Izvještaj prikazuje odgovore politika kao što su produženje radnog vijeka, jačanje automatizacije i olakšavanje mobilnosti radne snage, sa fokusom na vještačku inteligenciju i migracione politike", naveli su iz EBRD-a.
Dodali su da izvještaj ističe najnovije trendove, uključujući pad stopa fertiliteta te istražuje kako te promjene utiču na ekonomske rezultate, preferencije u pogledu politika i tržišta rada.
Stela Melnik, direktorica EBRD-a za BiH, izjavila je da demografske promjene postaju jedan od ključnih ekonomskih izazova ovog vremena.
"Kroz ovogodišnji izvještaj o tranziciji EBRD ističe kako se zemlje mogu prilagoditi starenju stanovništva i promjenama na tržištima rada, nastavljajući istovremeno podržavati održivi rast i otpornost", navela je Melnikova.
Gavran: Nedopustivo prihvatiti ovakvo stanje kao jedino moguće
Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da je, ako se aktuelni trendovi nastave, nedopustivo prihvatiti takvo stanje kao jedino moguće.
"Naravno da nije rješenje uvoz radne snage. Šta je svrha ekonomije i privrede? Opstanak i razvoj domaćeg stanovništva, a ne stranog. Kakvog smisla ima ekonomija u kojoj stranci rade za strance? Jedino rješenje je zadržavanje postojećeg i povratak iseljenog stanovništva, demografska obnova, rast i razvoj domaće populacije. Onda imamo i radnu snagu i smisao ekonomije. Nije uzrok očekivanog manjka radne snage neka prirodna kataklizma, nije Bosna i Hercegovina ni pustinja ni polarno područje, nismo odjednom svi postali medicinski nesposobni za potomstvo. Jednostavno su vlasti kreirale takve uslove života u kojima se građani ili iseljavaju ili odgađaju formiranje porodice ili ograničavaju broj djece", naglasio je Gavran.
Upitao je kako smo mogli imati demografski rast u socijalizmu.
"Zašto nam tada nisu trebali strani radnici? Dakle, postoji rješenje, a rješenje je ono što smo imali u socijalizmu: vlast kojoj su građani prioritet, ekonomsku i ostale politike koje osiguravaju rast životnog standarda i poboljšanje uslova života i poslovanja. To je jedino rješenje. Uvoz radne snage, naprotiv, je nešto najdestruktivnije što se može uraditi, jer trajno ubija svaku nadu i svim Bosancima i Hercegovcima poručuje da im je iseljavanje jedina opcija, pored toga da budu lojalni paraziti u strukturama ovakvih vlasti kakve su odgovorne za sve to", istakao je Gavran.