Ukoliko vam je pisanje osnovna djelatnost u BiH, onda se može smatrati da nemate djelatnost s obzirom na to kakvo je trenutno stanje na književnoj sceni naše države.
Pošto prolazimo kroz vrijeme tranzicije i krupnih društvenih promjena, pažnja koja se poklanja pisanoj riječi i onima koji je pišu je veoma mala. Činjenica je da je BiH kroz istoriju imala izuzetno kvalitetne pisce, čija su djela doživjela svjetsku popularnost i postala klasici, i takođe je činjenica da ih ima i danas, ali je njihov položaj u društvu veoma loš.
Mladi i neafirmisani bh. pisci ovaj poziv uglavnom biraju iz ljubavi i hobija, svjesni da novac jako teško mogu zaraditi. Većina bh. autora se slaže da knjigu nije teško objaviti, ali da je najveći problem što ona u nedostatku kvalitetne promocije ostaje na policama knjižara ili, još gore, bačena u skladišta.
Mlada banjalučka književnica Lana Bastašić, koja je već ovjenčana brojnim nagradama, kaže da su danas pisci uopšteno u nezavidnom položaju iz razloga što je i kultura kod nas u nezavidnom položaju.
"Ekonomska sigurnost vodi stvaranju stabilne srednje klase, koja bi onda mogla da predstavlja jaku čitalačku publiku. Bez čitalaca nema književnosti. Sramotno je da Banjaluka nema književni festival koji bi okupljao afirmisane i neafirmisane autore, imao sopstveno izdanje, promovisao pisce na moderan način kako se to već dugo čini u Evropi", kaže Bastašićeva.
Ona dodaje da je kod nas odnos prema književnosti i dalje odnos prema nečemu mističnom, posebnom, rezervisanom za "bogom date".
"Treba da se izvrši demistifikacija književnosti. Nismo više boemi koji šaraju penkalom po hartiji i nose brkove i šešire. Nemamo mi para da budemo boemi. Trebaju nam moderni književni časopisi, trebaju nam dobri prevodioci, treba nam kritička scena. Onda je moguće govoriti i o promociji autora", smatra ona.
Činjenica je da danas uz malo novca i nije veliki problem objaviti knjigu, a s tim se slaže i Bastašićeva, koja smatra da je generalno problem u kvalitetu.
"Nije problem objaviti knjigu. Sklepate neki rukopis, skupite pare ili budete u jednom trenutku politički pogodni, pa dođete na red. Problem je u kvalitetu. U BiH ne postoji jaka kritička scena koja bi promicala dobro, a kritikovala loše. Oni koji to rade nisu u poziciji da donose velike odluke", objašnjava Bastašićeva.
Pisac Berislav Blagojević takođe smatra da je položaj pisaca uopšte, pa tako i onih mlađih, veoma loš.
"Čini se da ni pisci ni književnost nemaju uticaj i svrhu kakve su imali nekad. Ustanovljene su neke druge vrijednosti, a tu i nema baš mnogo mjesta za pisce. Kada je promocija u pitanju čini mi se da se mlađi autori češće služe online časopisima, blogovima i slično. Književni časopisi u klasičnom smislu i dalje postoje, ali teško opstaju i donekle su zatvoreni za nova književna imena", navodi Blagojević.
Smatra da je pitanje objavljivanja knjiga mnogo kompleksnije nego što izgleda jer izdavača nije teško naći, međutim nakon toga knjige samo ostaju na policama, što je razlog zbog kojeg se sve više autora odlučuje da potraži izdavače van granica naše zemlje.
"Problemi vezani za kvalitetnu produkciju knjiga, promociju i marketing, distribuciju i plasman na tržište ostaju neriješeni i tiču se svih pisaca, a ne samo onih neafirmisanih. Iz tih razloga sam i ja odlučio da pokušam pronaći izdavača izvan BiH", kaže Blagojević.
On navodi da podrška mladim autorima postoji u određenom smislu, ali da to nije dovoljno.
"Izuzetnu pomoć mladim autorima pruža Narodna i univerzitetska biblioteka RS kroz promocije djela na književnim večerima i u vidu objavljivanja radova u časopisu 'Putevi'. Pored toga, resorno ministarstvo sufinansira izdavačku djelatnost, što je dobro, ali to ne može i ne rješava sve probleme", kaže on.
Rješenje vidi u tome da autori, izdavači, štamparije, distributeri i knjižare treba mnogo više i bolje da rade da bi se izdavaštvo i književnost podigli na nivo kakav zaslužuju.
Sarajevska književnica Adisa Bašić, koja je na nedavno održanom sajmu knjiga u Lajpcigu osvojila nagradu za najbolju knjigu poezije objavljenu u protekle dvije godine u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, kaže da su uslovi objavljivanja slabi, honorari za čitanja i za objavljivanje skromni, a odnos izdavača prema piscu najčešće pun omalovažavanja.
Kada je riječ o objavljivanju knjiga Bašićeva smatra da mladi ljudi imaju nove mogućnosti da se učine vidljivim i da dospiju u javni prostor.
"Oni pišu svoje blogove, objavljuju radove na profilima na društvenim mrežama. Tradicionalni mediji su, ipak, ti koji stavljaju fokus na nekog autora", istakla je Bašićeva.
Banjalučki pisac i novinar Goran Dakić drugačije gleda na priču o mladim autorima, te kaže da se mladi pisci nalaze u daleko boljem položaju od onoga koji zaslužuju.
"Mladi stvaraoci, ne samo pisci, pomislili su da legitimitet njihovom stvaralaštvu daju godine, ali besmislena praznina koja se pronalazi u većini djela tih samoproklamovanih umjetnika, i onih starijih, svjedoči o jednom intelektualnom i emotivnom bezdanu koji se najčešće popunjava trabunjanjem", kaže Dakić.
Ovaj autor je postigao veliki uspjeh romanom "Dalj" koji je dobio nekoliko priznanja i veoma pozitivne kritike, a trenutno završava roman za djecu za koji je siguran da neće dozvoliti da bude objavljen u nekoj od naših izdavačkih kuća.
Kada su u pitanju bilo kakvi načini promocije neafirmisanih autora i njihovog djela, Dakić navodi da je najveći problem nedostatak bilo kakve književne kritike.
"Ona bi trebalo da bude prva 'institucija' kojoj će se pisac i djelo obratiti, ali ona je kod nas postala važnija od umjetničkog čina. Važniji je onaj koji piše o Andriću od samog Andrića. Pisci jesu prepušteni sami sebi, ali se očekuje da bar mogu pristojno da žive od onoga što pišu - ako pišu. Ali, ovo pitanje je, kao i sve u umjetnosti, ambivalentno", zaključio je Dakić.
Podsticaj
Književnica Adisa Bašić kaže da, s obzirom na to da u Federaciji BiH ne postoji cjelovito ministarstvo kulture, ni ozbiljna kulturna politika, ne postoji ni strategija podsticaja za domaću književnu produkciju.
"Neke mogućnosti ipak postoje. Fondacija za izdavaštvo FBiH daje podršku za objavljivanje deset naslova godišnje, nekoliko je književnih konkursa i nagrada za koje se pisci mogu prijaviti. Svega toga bi moralo biti više, kao i više ulaganja u kulturu uopšte", navela je ona.
Promocija
Književnica Lana Bastašić kaže da je za popularnost knjige neophodno da se izvučemo iz ljepljivog kapitalističkog diskursa.
"Ne radi se tu o PR-u knjige kao proizvoda i nekakvoj zaradi pisca, radi se o promociji književnosti kao kulturne osviještenosti bez koje društvo okoštava i duhovno propada. Takvo društvo više ne zna da razmišlja van okvira koje im nude novine i televizija. Takvo društvo tone u jednomišlje", kaže ona. Dodaje da je iz tog razloga važno promovisati nove glasove i novu književnost kao i da će se, dok mi dođemo do tog nivoa, novi glasovi već skućiti negdje "vani" gdje je umjetnost, kao i čovjek, cijenjena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
