DOBOJ - Dramska sekcija dobojske Gimnazije "Jovan Dučić" iznjedrila je brojne talente, a među njima je i maturant Veljko Matković koji je napisao scenario, režirao te igrao glavnu ulogu u predstavi "Dedalova radionica", koja je pobrala brojne nagrade na festivalu u Konjicu.
"Svaki od tih procesa, pisanja, režiranja, igranja - sve je bilo na neki način teško, ali pretpostavljam da je najteže bilo napisati scenario ni iz čega. Prva, inicijalna ideja potiče iz pasusa knjige 'Portret umjetnika u mladosti' Džejmsa Džojsa u kojem opisuje umjetnika, govoreći o Dedalu kao simbolu umjetničkog stvaranja, ne kao ličnosti, koliko kao o nekome ko je inspirisao epohe koje će kasnije doći. On opisuje Dedala kao nekoga ko uliva život neživoj materiji", kaže Veljko.
Na pitanje koliko je ta tema ozbiljna za njegov i uzrast njegovih školskih kolega odgovara:
"Ja pretpostavljam da je ozbiljnija od nekog bavljenja srednjoškolskim temama, nečim što bi se uzelo kao standardna tema za predstave. Ali sve teme kojih smo se dotakli su na neki način bile u jednom momentu šaljivo prikazane, ponekad ismijavane, ponekad su ostajale bez razrješenja, bez odgovora, tako da mislim da je važno i to kako su ispričane. Osim na nekoliko momenata, ne vjerujem da je predstava toliko filozofski nastrojena koliko se dotiče svih tih tema na neke posebne načine".
Da će upravo on pisati tekst za predstavu znalo se još potkraj prošle školske godine, navodi Gordana Vasić, nastavnica srpskog jezika i književnosti, koja više od deceniju i po vodi dramsku sekciju.
"Moram reći da kao učitelj nisam imala ranije priliku da izazovem nekog đaka da ono najbolje što može da uradi i pokaže. To je vrhunska sreća za svakog učitelja jer je učitelj onaj koji pokaže svom učeniku šta on sve može i šta zna. Uz Veljka, koji je svakako najodgovorniji za ovu predstavu, izdvojila bih i svakog od njih pojedinačno jer su pokazali zaista veliku želju da uprkos nemogućim uslovima ne odustanu od ove predstave i završe je. Mi smo, recimo, vozom putovali u Petrovo na probe i mislim da ćemo pamtiti te dane po ozbiljnom radu, po dobroj zabavi i po sreći zbog konačnog projekta", rekla je Vasićeva.
Ona smatra da je "Dedalova radionica" izuzetan tekst koji će živjeti na drugim pozornicama, a predstava je na festival u Konjic otišla sa velikim očekivanjima.
"Ja sam igrala nimfu Kaliadnu i ona je dosta življa od mene. To mi je možda bio najveći izazov, kao i na primjer četvrta scena, gdje imam neke pokrete koji su mi bili zahtjevniji. Volim scenu i mogućnost da izrazim sebe kroz neke druge likove, da pokušam da promijenim sebe u potpunosti, da bih stvorila neki lik koji ne postoji jer, koliko znam, ja sam prva koja je oživjela Kaliadnu", priča Teodora Kikić.
Ulogu muze Beate priželjkivala je Nevena Tota, ali je na kraju igrala mušku rolu.
"Igrala sam Marka Pola, što je u početku možda i bio izazov, ali, eto, uspjela sam u tome. U koži muškarca je bilo zahtjevno, zato što moraš da izneseš neke pokrete, kako se muškarci kreću, kako se ponašaju. Onda imam scenu gdje on sjedi. Imala sam neke sumnje na početku da li ću to uspjeti, ali kako sam više vježbala - to je izgledalo sve bolje", iskrena je Nevena.
U predstavi je učestvovalo 20 učenika, koji su između ostalog na sceni gradili krila, dok se tehnička ekipa prvi put susrela sa miksetom i uspješno realizovala muziku i svjetlo.
Na pitanje čime su osvojili žiri i publiku, te pobrali 13 nagrada, mladi umjetnici kažu:
"Možda ta magičnost koju smo odradili na sceni, ta uigranost, scenski govor, tekst, glumci. Ja sam na dramskoj sekciji još od prošle godine i mnogo volim glumu i scenu", kaže Marina Radić, koja je i ranije osvajala nagrade.
Tvorac predstave navodi da njegov interes za ovu vrstu umjetnosti postoji još od dječačkih dana, te dodaje da planira umjetnošću da se bavi i u budućnosti... "Konkretnije filmom i filmskom režijom. Jako sam zahvalan na prilici da to sada radim u srednjoj školi. Zahvalan sam i svim ljudima koji su učestvovali u predstavi i na svim nagradama koje smo osvojili. Želim da studiram režiju u Beogradu. Šanse su ne toliko velike, ali zapravo dosta je bilo teže napisati predstavu i uraditi sve ovo u četvrtom razredu gimnazije, nego što je, pretpostavljam, upisati fakultet", smatra Veljko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.