Milijana Bojić bibliotekarka je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske (NUB RS), koja je, zajedno sa Suzanom Pešić Stojanović, u ovoj instituciji nedavno otvorila izložbu "Kultura na frontu: Kultura Republike Srpske u periodu od 1992. do 1995. godine".
Ovom izložbom uz pomoć novinskih arhiva pomenute dvije autorke podsjetile su na požrtvovanost kulturnih poslenika i na događaje iz oblasti kulture u ratnom vremenu, a čitajući o istima, iz današnje perspektive publika može zaključiti da muze nisu ćutale ni kada su topovi grmjeli.
Više o svemu Milijana Bojić govorila je za "Nezavisne".
NN: Ukratko, koji su osnovni ciljevi izložbe i sa kojom idejom je postavljena?
BOJIĆ: Glavni cilj izložbe je da se predstavi rad svih kulturnih institucija, manifestacija, kulturnih poslenika te rad samostalnih umjetnika, koji su u ovom periodu ostavili svoj doprinos i postavili temelj Republike Srpske na kulturnom polju. Pokazano je da, uprkos svemu, kultura podiže iz prašine. Mnoge manifsestacije, muzički događaji, predstave, izložbe širom Republike Srpske su se dogodile da se pruži pomoć djeci poginulih boraca. Radilo se bez plata, grijanja, struje, pod stresom, skoro u nemogućim uslovima. Svojim djelom oni predstavljaju putokaz generacijama koje dolaze da se za kulturu bori na humanom frontu i da je ona važan dio identiteta naroda Republike Srpske. Zato je bitno da se njihova borba, trud i zalaganje ne zaborave. Stoga nam je bilo važno da povodom 30 godina od borbe za RS kulturni događaji iz tog perioda budu otrgnuti od zaborava te da zahvalimo svima onima koji su u takvim uslovima radili, stvarali i imali potrebu da doprinesu kulturnoj sceni Republike Srspke.
NN: Šta je najinteresentnije na šta ste naišli prilikom rada na postavci i iščitavanju arhivskih tekstova?
BOJIĆ: Za potrebe ove izložbe koristile smo časopise "Putevi", "Srpska vila", "Značenja", "Srpska vojska" i dnevnu štampu koja je izlazila na prostorima Republike Srpske "Glas srpski", "Novi prelom", "Krajiški vojnik", "Nova krila", "Zapadna Srbija", "Oslobođenje", "Javnost", "Kozarski vjesnik", "Posavska zora", "Semberske novine", "Svitanja", "Glas Trebinja". Zaista smo naišle na mnogobrojne zanimljive događaje. Na primjer, akcija "Javnost 93" napravljena je tako što su umjetnici darovali svoja djela i ta su se djela prodavala na aukcijama. Sav prihod od prodaje namijenjen je ranjenicima i izlaženju nedjeljnih informativnih novina Republike Srpske - lista "Javnost". U "Srpskoj vojsci" objavljivala su se djela ili pak odlomci iz srpske srednjovjekovne književnosti, i to prevedeni na savremeni srpski jezik. Uz svako objavnjeno djelo, dio je bio posvećen književnom žanru kojem to djelo pripada. Godine 1994. objavljeno je trotomno djelo "Srpska književnost za djecu" Dragoljuba Jenkića, koja predstavlja najobimniju i najcjelovitiju studiju o dječjoj književnosti koja je dotad kod nas objavljena. Pred Umjetničkom galerijom je 1993. godine, u organizaciji odbora manifestacije "Teslini darovi" održana izložba golubova. Izložba je posvećena godišnjici rođenja Nikole Tesle. Predviđeno je takmičenje golubova pismonoša, od Okučana do Banjaluke. Udruženje golubara predložilo je da ova manifestacija bude tradicionalna i da nosi naziv "Teslin kup".
NN: U katalogu izložbe zapisali ste da je kultura u ratu opstajala i bila kvalitetom u rangu ili čak iznad današnjeg stanja u kulturi. Koji su argumenti za ovakvu tezu i šta kulturi nedostaje danas u odnosu na ratno vrijeme?
BOJIĆ: Upravo ova izložba pokazuje obrnutu situaciju. Istinska čovjekova potreba da stvara te da maštanje ispolji kroz umjetničko djelo ne poznaje ni rat, niti bilo kakva ograničenja. Ovo se možda i najviše vidi upravo u najtežim vremenima. U "Semberskim novinama" pronašle smo jedan članak sa fotografijom koji govori i pokazuje da su srpski vojnici u slobodnom vremenu pokazivali potrebu za stvaranjem i čitanjem. Čak je u Bijeljini bila organizovana izložba rukotvorina srpskih boraca nastala u predahu borbi. Jedan pripadnik VRS Dragan Rončević je strpljivo, u zemlji, pored rova izvajao kip žene. Kip, koji je trajao do prve kiše. Kultura i umjetnost nemaju granice. Kao primjer mogu nam poslužiti sami vojnici, koji su u predahu između borbi pisali stihove, slikali, vajali... Značajno je pomenuti da je dosta kulturnih događaja finansirala i sama Vojska Republike Srpske.
NN: Na izložbi se može vidjeti da su za vrijeme rata, u korist kulture, aktivno radili Dom vojske i Sokolski dom, u kojima danas, recimo, nema sadržaja iz oblasti kulture. Koji se kulturni događaji iz ratne Banjaluke najviše izdvajaju i koje su institucije bile najaktivnije?
BOJIĆ: Banjaluka je tokom rata bila veoma važno stjecište svih umjetnika - pjevača, muzičara, slikara, skulptora, plesača, književnika - naučnika, ali i brojnih ljubitelja umjetnosti i poštovalaca kulturne baštine i kulture uopšte. Dom Vojske Republike Srpske u Banjaluci bio je mjesto gdje je kulturni život bio i te kako živ i aktivan. Naime, u avgustu 1992. godine u Domu Vojske Republike Srpske priređena je izložba "Ratnici umjetnici", u organizaciji Prvog krajiškog korpusa. Dana 16. novembra 1992. godine održana je promocija prvog broja "Krajiškog vojnika", lista Prvog krajiškog korpusa. U Domu Vojske Republike Srpske obilježile su brojne umjetničke izložbe. Važno je pomenuti i to da je u Domu Vojske Republike Srpske 30. septembra 1993. godine održana promocija "Kalendara" Srpskog prosvjetnog društva "Prosvjeta" za 1993. godinu, a održano je veče gusala i poezije. Ovaj "koncert" bio je humanitarnog karaktera, organizovane su i brojne promocije novih knjiga, izložbe slika itd. Sokolski dom u Banjaluci bio je i mjesto postavki izložbi. Drago Mihić početkom 1994. godine spremao je izložbu sa motivima iz nacionalne istorije, koja je postavljena u Sokolskom domu u Banjaluci. Tema slika i ikona jesu teme iz nacionalne istorije - Sv. Sava, Banović Strahinja, Miloš Obilić, Sv. Simeon Mirotočivi, Stefan Prvovjenčani, kneginja Milica itd. Tokom rata najaktivnija su bila pozorišta. Izdvojila bih rad Krajiškog narodnog pozorišta. Predstave: "Seme", "Kidaj od svoje žene", "Kidaj od svoga muža". Takođe, Krajiško dječije pozorište, Pozorište mladih "Dis", Teatar S, Teatar COK. Teatar COK sačinjavali su glumci amateri. Međutim, ono što je posebno izdvajalo ovaj teatar bio je rad sa djecom iz Doma "Rade Vranješević". Ansambl CKUDM "Veselin Masleša", RKUD "Pelagić", Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo", Dom kulture, Narodna i univerzitetska biblioteka "Petar Kočić"...
NN: Da li je i, ako jeste, u kojoj je mjeri kultura u ratu služila u svhu propagande?
BOJIĆ: Kultura radi kulture! U ovu izložbu nismo uvrstile ratnu fotografiju, ratnu poeziju, ratne prikaze... Pokazale smo da se kultura izdigla iznad te prašine upravo sa raznim događajima, manifestacijama, književnim večerima, muzičkim programima, izložbama... i da je kao takva pozitivno uticala na naš narod.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
