Žana Vukičević, istoričarka umjetnosti, nakon šest tekstova o slikarstvu iz banjalučke Gimnazije objavljenih u "Nezavisnim", našoj redakciji ustupila je i rad "Spomenik palim Krajišnicima na Šehitlucima i 'kooperant' Grga Antunac", koji objavljujemo u osam nastavaka.
2. Spomenik heroizmu, stradanjima i pobjedama
Spomenik palim Krajišnicima podignut je u znak sjećanja na više desetina palih boraca Bosanske Krajine u antifašističkoj i Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) u Drugom svjetskom ratu, a kao i u slučaju brojnih drugih primjera spomeničke skulpture koja je doživjela procvat u novoosnovanoj Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ), smješten je na autentičnoj lokaciji ključnih ratnih odluka i događaja, čime je njegovan kult mjesta i kreiran novi topos društvenog sjećanja. Nalazi se na Šehitlucima - današnjem Banj brdu, koje se uzdiže na 431 m nadmorske visine iznad Banje Luke i udaljen je oko 5 km od centra grada, a lokacija ovog memorijalnog obilježja odabrana je zbog svoje značajne uloge u istoriji Banje Luke i Bosanske Krajine. Naime, ključni događaji vezani za razvoj radničkog pokreta i djelovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) u Banjoj Luci, te organizovanje i širenje NOB-a na području Bosanske Krajine bili su povezani sa ovim gradskim izletištem, veoma popularnim i posjećenim još iz vremena prije rata. Budući da je po svom položaju prirodna osmatračnica i da obiluje brojnim uvalama, šumarcima, okomitim padinama i vododerinama, brdo Šehitluci pružilo je optimalan teren za ilegalno djelovanje partijske i skojevske organizacije Banje Luke i skrivanje banjolučkih revolucionara. Na njemu su formirane prve gerilske partizanske jedinice i oružani odredi, razvijana je strategija ratovanja i donijete su odlučujuće odluke o podizanju oružanog ustanka protiv okupatora i domaćih izdajnika.
U periodu monarhističke diktature i na početku ustanka Šehitluci su poslužili kao bezbjedan punkt za održavanje važnih sastanaka i mjesnih i oblasnih konferencija SKOJ-a i KPJ-a Banje Luke. Od presudnog značaja za organizovanje, širenje i usmjeravanje ustanka u Bosanskoj Krajini bila su tri Šehitlučka savjetovanja, tj. dogovori banjolučkih i krajiških komunista održani tokom juna i jula 1941. godine, kojima je predsjedavao sekretar Oblasnog komiteta Komunističke partije za Bosansku Krajinu Đuro Pucar Stari. Među njima centralno mjesto zauzima Oblasno partijsko savjetovanje komunista Bosanske Krajine održano 8. juna, na kojem su izloženi zaključci Majskog savjetovanja Centralnog komiteta KPJ u Zagrebu, a koji su se ticali djelovanja Partije u uslovima fašističke okupacije i pripreme za oružanu borbu. Na Šehitlučkim savjetovanjima krajiški komunisti zauzeli su jedinstven stav o odlučnom sprovođenju odluka i zadataka Majskog savjetovanja, te započinjanju oružanih akcija koje su ubrzo potom buknule kao masovni narodni ustanak širom Bosanske Krajine.
Spomenik palim Krajišnicima sagrađen je na vrhu Šehitluka, na mjestu gdje je održano Oblasno partijsko savjetovanje komunista Bosanske Krajine 8. juna 1941. godine kod šumareve kućice, gdje je dužnost šumara obavljao komunista Ante Jakić. U predgovoru publikacije "Banjaluka", koju je objavilo banjolučko Novinsko preduzeće "Glas" 1970. godine, uloga i značaj ovog spomenika opisani su sljedećim riječima: "Na brdu Šehitluci (...) uzdiže se i bjelasa spomenik heroizmu, stradanjima i pobjedama Krajine u revoluciji. Taj spomenik govori mladim pokoljenjima o 22 brigade Krajišnika i Banjalučana, koje su pune četiri godine vodile teške borbe protiv osvajača i domaćih izdajnika, kako u Bosanskoj Krajini, tako i u čitavoj našoj zemlji i pronosile slavu Krajine širom Jugoslavije. On govori o epopeji Kozare, o junaštvu Grmečlija, Drvarčana, Petrovčana, Janjana, Glamočana, Zmijanjaca, o slavnim pobjedama za oslobođenje Prijedora, Bihaća, Jajca, Banjaluke, Kotor-Varoša, Velike Kladuše, Bosanske Krupe i drugih krajiških gradova (prema zvaničnim podacima Republičkog odbora SUBNOR-a, Bosanska Krajina sa Banjalukom u toku narodnooslobodilačke borbe dala je 64.311 borca i 123 narodna heroja. Palo je preko 80.000 Krajišnika - 19.822 borca NOB, 10.377 u koncentracionim logorima, a preko 50.000 u pokoljima i zatvorima širom Krajine). Sa njegovih reljefa heroji i žrtve pričaju kako je sloboda skupo plaćena i kakva je snaga i moć ujedinjenog i zbratimljenog naroda."
Pročitajte još: