Zemlja je formirana prije oko 4,6 milijardi godina, tokom geološkog eona nazvanog hadajk. Ovo ime taj period dobio je po grčkom bogu podzemnog svijeta, što reflektuje ekstremnu vrelinu koja je karakterisala našu planetu u tom trenutku.
Naučnici su konačno utvrdili koliko su stare najstarije stijene na Zemlji, formirane tokom hadajka, i gdje se one nalaze.
"Do prije 4,35 milijardi godina Zemlja se možda dovoljno ohladila da se formirala prva kora i da je nastao život. Međutim, veoma malo je poznato o ovom prvom poglavlju istorije Zemlje, jer su stijene i minerali iz tog vremena ekstremno rijetki. Ovaj nedostatak geoloških ostataka čini rekonstrukciju Zemlje u hadajku teškom i ostavlja nas sa mnogo pitanja o najranijoj evoluciji", napisali su za "The Conversation" Hanika Rizo, profesorka Univerziteta Karlton, i Džonatan Onil, profesor Univerziteta u Otavi.
Kako su naveli, oni su dio istraživačkog tima koji je potvrdio da se najstarije stijene na Zemlji nalaze u sjevernom Kvebeku, u Kanadi.
Stijene i rijetki minerali
"Stare više od 4 milijarde godina, ove stijene pružaju rijedak i neprocjenjiv uvid u porijeklo naše planete. Najstariji materijali koji su datirani su ekstremno rijetki minerali cirkona pronađeni u zapadnoj Australiji. Oni su formirani prije 4,4 milijarde godina i dok su njihove stijene 'domaćini' erodirale, cirkoni su opstali dugo. Istraživanje ovih minerala dalo nam je dokaze o okruženju u hadajku i formiranju i evoluciji najstarijeg dijela Zemljine kore", napisali su oni.
Kako objašnjavaju, hemijski sastav cirkona pokazuje da su formirani u magmi nastaloj topljenjem sedimenata na dnu drevnog okeana.
"Ovi cirkoni su dokaz da se u hadajku Zemlja naglo hladila i da su tečni okeani formirani veoma rano. Druga ispitivanja ovih cirkona pokazuju da je najranija kora bila bogata magnezijomom i gvožđem. Međutim, do nedavno postojanje ove kore nije bilo potvrđeno", naveli su oni.
Ipak, Džonatan Onil u studiji iz 2008. pretpostavio je da je ova drevna kora sačuvana u sjevernom Kvebeku i da su ove stijene posljednji poznati ostatak hadajka.
Najstarije stijene u središtu rasprava
"Od tada je starost ovih stijena, otkrivenih u pojasu Nuvuagituk, u središtu kontroverzi i naučnih rasprava. Ovaj pojas nalazi se u najsjevernijem dijelu Kvebeka, iznad 55. paralele. Većina stijena tu su metamorfozirane vulkanske stijene, bogate magnezijumom i gvožđem. Najstarije stijene u pojasu nazivaju se stijenama Ujaraluk, što znači 'velike stare čvrste stijene' na inuitskom jeziku. Starost od 4,3 milijarde godina je predložena nakon što su otkrivene varijacije neodijuma-142, izotopa koji je nastao isključivo u hadajku kroz radioaktivno raspadanje samarijuma-146. Odnos između samarijuma i izotopa neodijuma već je korišćen za datiranje meteorita i lunarnih stijena, ali prije 2008. nije primjenjen na stijene sa Zemlje. Ovu interpretaciju dovelo je u pitanje nekoliko istraživačkih timova, od kojih su neki proučavali cirkone iz pojasa i predložili da su stari 3,78 milijardi godina, što znači da su stijene iz arhaika", naveli su istraživači u tekstu i dodali:
"Tokom ljeta 2017. vratili smo se u pojas Nuvuagituk da bolje proučimo ove drevne stijene. Ovog puta prikupili smo intruzivne stijene, poznate kao metagabro, koje sijeku stjensku formaciju, a u nadi da ćemo dobiti nezavisne podatke o starosti. Činjenica da su ove stijene intruzija znači da druge stijene oko njih moraju biti starije."
Istraživanje u kojem je učestvovalo više naučnika dovelo je istraživače do rezultata.
"Kombinovali smo posmatranje na terenu, sa petrologijom, geohemijom, geohronologijom i primijenili smo dvije nezavisne metode datiranja pomoću odnosa samarijuma i neodijuma. Obje procjene donijele su isti rezultat: intruzivne stijene stare su 4,16 milijardi godina. Kako su ove intruzivne stijene u formaciji Ujaraluk, to znači da same stijene ove formacije jesu starije i da su iz hadajka", zaključili su naučnici, prenosi Telegraf.rs.
