Požari haraju dijelovima Sjeverne Amerike i Evrope, smrtonosni toplotni talasi pogađaju gradove, a svjetski okeani bilježe rekordne temperature za ovo doba godine. Ipak, 2026. zasad još nije najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Prema dosadašnjim podacima, trenutno je treća najtoplija, iza 2024. i 2025. godine. Međutim, naučnici upozoravaju da bi kombinacija globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem i izuzetno snažnog El Ninja do kraja godine mogla da pogura 2026. na prvo mjesto, piše AP.
Čak i ako se to ne dogodi ove godine, stručnjaci smatraju gotovo sigurnim da će 2027. oboriti dosadašnji temperaturni rekord, možda i uz veliku razliku.
"Svijet je ponovo u plamenu zbog klimatskih promjena, i to na način koji je sve teže ignorisati. Biće sve gore“, rekao je klimatski naučnik Zik Hausfater iz organizacije Berkeley Earth.
Šansa za rekord porasla sa sedam na 35 odsto
Hausfater procjenjuje da postoji 35 odsto izgleda da će 2026. prestići 2024. kao najtopliju godinu u istoriji mjerenja. Još u martu tu mogućnost procjenjivao je na samo sedam odsto.
Bivši vodeći NASA klimatolog Džejms Hansen smatra da će 2026. do kraja godine ipak neznatno prestići 2024.godinu.
Temperatura površine svjetskih mora od maja se približila rekordima iz 2024, a od juna gotovo svakodnevno dostiže najviše vrijednosti zabilježene za to doba godine.
Copernicus je objavio da je prosječna temperatura površine okeana izvan polarnih područja u junu iznosila 20,86 stepeni Celzijusa, najviša dosad za taj mjesec.
Prema podacima evropske klimatske službe, oko 82 odsto površine svjetskih okeana ove godine zahvaćeno je morskim toplotnim talasima.
"El Ninjo mogao bi biti jedan od najjačih u istoriji“
El Ninjo prirodna je pojava privremenog zagrijavanja ekvatorijalnog dijela Tihog okeana. Podiže prosječnu globalnu temperaturu i mijenja vremenske obrasce širom svijeta.
Pročitajte još:
Sprema se “Super El Ninjo”: Evo šta to znači za ljeto u Evropi
Počeo El Ninjo, mogao bi da obori sve rekorde (VIDEO)
"El Ninjo" diže cijene kafe, šta čeka građane Republike Srpske
Američki klimatski centar procjenjuje da postoji 81 odsto izgleda da će El Ninjo od oktobra do decembra postati veoma snažan i svrstati se među najjače zabilježene od 1950. godine. Postoji i 97 odsto izgleda da će potrajati do početka proljeća 2027.
Eksperimentalni modeli američke laboratorije GFDL pokazuju da bi ovaj događaj mogao da bude uporediv sa najjačim El Ninjima u posljednjih stotinak godina.
El Ninjo oslobađa toplotu koja se nakupila u okeanima. Zbog gasova sa efektom staklene bašte, koji zadržavaju toplotu u atmosferi, okeani danas sadrže više energije koju mogu da prenesu u atmosferu.
"Ovogodišnje vrućine nisu posljedica El Ninja“
Klimatolozi naglašavaju da se ovogodišnji požari, toplotni talasi i druge vremenske krajnosti još ne mogu uglavnom pripisati El Ninju jer se njegov puni učinak očekuje tek za nekoliko mjeseci.
Glavni uzrok trenutnih vrućina dugoročne su klimatske promjene podstaknute sagorijevanjem uglja, nafte i gasa.
"Pokretač rekordne toplote su klimatske promjene u pozadini. Njihov doprinos je mnogo, mnogo veći od El Ninja, koji dugoročnom trendu dodaje samo između 0,1 i 0,2 stepena“, rekao je klimatolog Zakari Lejb iz organizacije Climate Central.
Hansen upozorava da se zagrijavanje ubrzava. Jedan od razloga je smanjenje industrijskog zagađenja koje stvara čađ i smog. Takvo zagađenje šteti zdravlju, ali istovremeno djelimično odbija Sunčevu energiju i prikriva dio zagrijevanja izazvanog gasovima sa efektom staklene bašte.
Evropu pogodio niz toplotnih talasa
Evropa je ove godine imala izuzetan toplotni talas već u maju, zatim još jedan u junu, dva u julu, kao i novi talas koji trenutno pogađa Francusku i Španiju.
Snažne vrućine zabilježene su i u Sjevernoj i Južnoj Americi, kao i u Indiji.
"Toplotni talasi uvijek negde postoje, ali ono što je ove godine veoma neobično za Evropu jeste njihova učestalost i rasprostranjenost“, rekla je Samanta Berdžes iz Kopernikusove službe za klimatske promjene.
Posebno su opasne visoke noćne temperature, koje ljudima onemogućavaju da se tijelo ohladi i da se kvalitetno naspavaju. To povećava zdravstvene rizike i smanjuje sposobnost ljudi za rad.
"Ovo nisu samo slike budućnosti, kako smo nekada govorili, već slike onoga što klimatske promjene već čine“, rekao je klimatolog Majkl Openhajmer sa Univerziteta Prinston, prenosi Index.hr.
Možda vas zanima i ovo:
Toplotni talas ne popušta: Meteorolozi otkrili kada će stići kiša u BiH