Okolina

Pratite nas na Google news

Island "sahranio" prvi nestali glečer, žrtvu klimatskih promjena

Island "sahranio" prvi nestali glečer, žrtvu klimatskih promjena
Foto: Tanjug/AP | Island "sahranio" prvi nestali glečer, žrtvu klimatskih promjena
Beta

Island je juče svečano postavio spomenik svom prvom nestalom glečeru, žrtvi zagrijavanja klime.

Okjokul, prvi potpuno istopljeni glečer na tom ostrvu, simbol je upozorenja naučnika na posljedice klimatskih promjena.

Komemorativna ploča je na mjstu Okjokula doslovno: "Lednik je OK" (na islandskom), na zapadu ostrva.

"To je biti prvi spomenik podignut u čast glečera koji je nestao zbog globalnih klimatskih promjena", izjavila je u julu Simen Hou, profesorka Antropologije na Univerzitetu Rajs u Sjedinjenim Državama, inicijatorka postavljanja spomenika.

Pločom na kojom je zlatnim slovima na islandskom i engleskom jeziku napisano "Pismo za budućnost", naučni istraživači se nadaju da će istaći značaj opasnosti od nestanka glečera i posljedica klimatskih promjena.

"Komemoracijom za nestali lednik, želimo da ukažemo šta nestaje ili umire širom svijeta, i skrećemo pažnju da je su to ljudi uradili, da je to nešto čime ne bismo smjeli da se ponosimo", rekla je Hau u novoj izjavi.

Dok "rasprave o klimatskim promjenama mogu biti veoma apstraktne, praćene mnogim katastrofalnim statističkim podacima i složenim naučnim modelima nerazumljivim za javnost. Spomenik nestalom glečeru može biti dobar način da se razume s čime se danas suočavamo", dodala je profesorka.

Po istraživačima, Island svake godine izgubi po jedanaest milijardi tona leda.

Naučnici su zabrinuti zbog očekivanog nestanka 400 glečera na tom subarktičkom ostrvu u roku od 200 godina.

Led Okjokulija, koji je 1890. godine prekrivao 16 kvadratnih kilometara, smanjio se na svega 0,7 kvadratnih kilometara 2012. godini, navodi se u izvještaju Univerziteta Islanda, objavljenom 2017. godine.

"U 2014. godini zaključili smo da to više nije lednik, već se samo mrtav led koji se ne pomjera", rekao je geolog Odur Sigurdson, koji je proučavao Okjokul.

Da bi bio glečer, ledena i snežna masa "mora biti dovoljno gusta da se kreće svojom težinom", debljine 40 do 50 metara, objasnio je on.

Skoro polovina lednika svijeta mogla bi nestati do 2100. godine ukoliko se nastavi emisija zagađujućih gasova koji izazivaju zagrijavanje atmosfere, zaključak je istraživanja Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) objavljenog u aprilu.

Na Islandu, Nacionalni park Vatnajokul, na jugu ostrva, upisan je u Svjetsku baštinu Uneska od jula, a nosi naziv glečera koji još ima titulu najveće ledene kape Evrope.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije