SARAJEVO - Iako je smanjenje zagađenja rijeka jedan do osnovnih prioriteta u upravljanju vodama u FBiH, industrijski zagađivači, bez ikakvih sankcija, u rijeke ispuštaju ogromne količine zagađujućih i često toksičnih materija.
Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu "Zaštita rijeka u FBiH", a u kojoj se naglašava i da nisu uklonjenje divlje deponije koje se nalaze u blizini vodotoka, pa čak i u zonama sanitarne zaštite izvorišta.
Ono što je zanimljivo jeste da su institucije nadležne za prikupljanje vodnih naknada od 2019. do 2021. godine prikupile više od 154 miliona KM, međutim zaštita rijeka i pored tolikog novca je izostala.
"Nadležne institucije koje su korisnice sredstava vodnih naknada informacije o utrošku sredstava vodnih naknada u većini slučajeva inkorporiraju u izvještaje o izvršenju budžeta, odnosno finansijskog plana, bez detaljnijeg pregleda utroška po pojedinačnim segmentima upravljanja vodama. Ovakve okolnosti onemogućavaju praćenje utrošenih sredstava od vodnih naknada za zaštitu voda", navodi se u revizorskom izvještaju.
Revizori su istakli da bi iznos vodnih naknada trebalo da bude značajno viši da su naplaćene od svih zagađivača, te da dostupni podaci ukazuju da veliki iznos vodnih naknada ostaje nenaplaćen svake godine. Nenaplaćena potraživanja vodnih naknada zaključno sa 2021. godinom iznosila su oko 28 miliona KM.
"Veliki broj vodnih dozvola izdaje se privrednim subjektima i u slučaju kada nisu platili sve vodne naknade koje su bili obavezni", istakli su revizori.
Kakva je situacija sa rijekama u Federaciji BiH, možda najbolje govori podatak da je u vodnom području rijeke Save u zoni sanitarne zaštite izvorišta, evidentirano čak 95 divljih deponija, a njih 86 nalazi se na području Zeničkodobojskog kantona.
Zanimljivo je i da Federacija BiH ima Strategiju upravljanja vodama za period od 2010. do 2022. godine, koja je donesena sa kašnjenjem od dvije godine, a prvi planovi upravljanja vodama doneseni su sa zakašnjenjem od čak šest godina u odnosu na propisane rokove.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se ozbiljno kasni sa realizacijom mjera u smjeru smanjena zagađenja je nedostatak finansijskih sredstava i činjenica da su vodne naknade industrijskih subjekata poprilično male i iste, bez obzira na količinu zagađenja koje ispuštaju u rijeku.
"Uprkos nedostatku finansijskih sredstava, nije se vršilo prioritiziranje mjera kako bi se ograničena raspoloživa sredstva usmjerila i za najugroženija i najzagađenija vodna tijela. Primjera radi, iako je rijeka Bosna sa svojim pritokama jedan od najugroženijih podslivova na vodom području rijeke Save, na kojem više od 50 odsto vodnih tijela ima loše stanje, utvrđeno je da ni planom upravljanja vodama niti nekim drugim dokumentom nije predviđena prioritetna realizacija mjera na ovom području uprkos alarmantnom zagađenju", istakli su revizori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.