Naučnici su, zahvaljujući najmoćnijem solarnom teleskopu na svijetu, uspjeli da zabilježe do sada neviđene detalje na površini Sunca.
Kako prenosi "EarthSky", na snimcima su uočene sićušne vrtložne strukture čiji je prosječni razmak iznosio oko 50 do 65 kilometara. One bi mogle igrati važnu ulogu u zagrijavanju Sunčeve atmosfere i procesima koji pokreću njegovu snažnu aktivnost.
Sunce je naizgled ogromna, užarena kugla koja svakog dana izlazi iznad horizonta. Međutim, njegova površina je sve samo ne mirna.
Na njoj se neprestano odvijaju složeni procesi koji uključuju vrelu plazmu i snažna magnetna polja. Zahvaljujući novoj generaciji teleskopa, naučnici sada mogu posmatrati te procese u detaljima koji su do prije samo nekoliko godina bili nezamislivi.
Jedno od najnovijih istraživanja donijelo je posebno zanimljivo otkriće.
Vrtlozi na površini Sunca
Koristeći Daniel K. Inouye Solar Telescope na Havajima, istraživači su napravili izuzetno detaljne snimke Sunčeve fotosfere.
Na njima su uočene sitne vrtložne strukture koje odgovaraju fenomenu poznatom kao Kelvin-Helmholtzova nestabilnost.
Ona nastaje kada se dva sloja plazme kreću različitim brzinama. Na njihovoj granici stvaraju se talasi koji se mogu razviti u karakteristične vrtloge.
Sličan fenomen može se pojaviti i na Zemlji. Možemo ga uočiti u atmosferi, oblacima, vodi i morima kada se različiti slojevi fluida kreću različitim brzinama.
Međutim, na Suncu se ovaj proces odvija u potpuno drugačijim uslovima – pri ekstremnim temperaturama i u prisustvu snažnih magnetnih polja.
Razmak od oko 50 do 65 kilometara
Ono što posebno impresionira naučnike jeste veličina ovih struktura.
Istraživači su utvrdili da je prosječni razmak između susjednih vrtložnih struktura iznosio približno 50 do 65 kilometara.
To je gotovo nevjerovatno ako uzmemo u obzir da se Sunce nalazi oko 150 miliona kilometara od Zemlje.
Da bi se ovako sitne strukture vidjele sa tolikom udaljenosti, potreban je izuzetno moćan teleskop i veoma napredna optika.
Upravo zbog toga Daniel K. Inouye Solar Telescope predstavlja veliki korak naprijed u proučavanju naše zvijezde.
Zašto su ovi vrtlozi važni?
Otkriće nije važno samo zato što su naučnici napravili detaljnije snimke Sunca.
Vrtlozi bi mogli biti dio procesa koji utiču na ponašanje Sunčevog magnetnog polja.
Sunce ima veoma složeno magnetno polje koje se stalno mijenja. Kada se magnetne strukture uvijaju, pomjeraju i međusobno povezuju, u njima se može akumulirati velika količina energije.
Takva akumulirana magnetna energija može se osloboditi kroz različite oblike snažne solarne aktivnosti, uključujući solarne baklje, mlazove i izbačaje koronalne mase.
Ovi događaji predstavljaju važan dio takozvanog svemirskog vremena i mogu uticati na tehnologiju na Zemlji, uključujući satelite, GPS, komunikacione sisteme i elektroenergetske mreže.
Nova mogućnost za razumijevanje Sunčeve atmosfere
Istraživači vjeruju da bi uočeni vrtlozi mogli imati ulogu i u prenosu energije kroz Sunčevu atmosferu.
Kelvin-Helmholtzova nestabilnost može dovesti do miješanja različitih slojeva plazme i uticati na širenje magnetnih polja. Zbog toga bi ovaj proces mogao biti jedan od faktora koji doprinose zagrijavanju spoljašnjih slojeva Sunčeve atmosfere.
Jedna od najvećih misterija solarne fizike upravo je pitanje zbog čega je Sunčeva korona, odnosno njegova spoljašnja atmosfera, mnogo toplija od površine Sunca.
Nova posmatranja ne daju konačan odgovor na to pitanje, ali pružaju naučnicima novi trag koji bi mogao pomoći u njegovom rješavanju.
Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko tačno energije ovi vrtlozi mogu prenijeti i kakvu ulogu imaju u ukupnoj aktivnosti Sunca. Zbog toga će buduća posmatranja i računarske simulacije biti ključni za bolje razumijevanje ovog procesa.
Jedno je, međutim, već jasno: što detaljnije posmatramo Sunce, to više otkrivamo koliko je njegova površina dinamična i složena.
