SARAJEVO, BANJALUKA - Samit lidera Evropska unija - zapadni Balkan trebalo bi da se održi u Briselu 23. juna, a u susret tome sve glasniji su oni koji traže drugačiji pristup Evropske unije prema ovom prostoru koji nakon rata u Ukrajini treba posmatrati kroz prizmu geostrategije, a ne birokratskih procedura, kako je to do sada bio slučaj.
Posljednji u nizu poziva zvaničnicima EU u cilju ubrzane integracije zemalja zapadnog Balkana u EU stigao je iz Austrije, i to u formi non papera, koji su uputili upravo pred samit koji se krajem juna održava u Briselu. U tom dokumentu Austrija se zalaže za novi pristup kako bi se omogućila "postepena integracija".
Mediji koji su imali uvid u ovaj dokument prenose da Austrija smatra da bi kriza koja je nastala zbog rata u Ukrajini mogla imati kolateralni efekat na stabilnost zapadnog Balkana, a kao posljedica toga Austrija smatra da bi se sukob mogao preseliti na granice EU.
"Mi želimo i trebamo države ovog regiona na našoj strani. One su ključni partner i integralni dio naše evropske porodice. Iz tog razloga trebalo bi ponovo razmisliti o našem pristupu procesu proširenja i politike prema susjedima", piše u non paperu, a prenose mediji. U njemu se još navodi i da se proširenje EU mora koristiti kao geostrateški instrument, a ne samo birokratska procedura.
Non paperom predlažu progresivniju integraciju u jedinstveno tržište kroz slobodan prevoz robe, smanjivanje i ukidanje carina koje bi obuhvatilo i poljoprivredne proizvode te slobodno kretanje radnika. Takođe, zemljama zapadnog Balkana treba omogućiti i učešće u EU klimatskim i energetskim politikama, uključivanje u transevropsku mrežu za transport, potpuno uključivanje u programe EU u poljima nauke, edukacije i istraživanja, učešće u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici EU itd.
Adnan Huskić, politički analitičar, kaže da u principu Bosna i Hercegovina može dobiti eventualno kandidatski status, ali da se ni u tom slučaju suštinski ništa neće promijeniti.
"BiH ne radi ništa, ali baš ništa na putu u Evropsku uniju, a Evropska unija poučena nekim ranijim političkim prijemima zemalja 2007. godine sumnjam da će ponoviti istu grešku. Možemo mi politički dobiti nešto, ali suštinski se ništa neće promijeniti. EU je skup sporazuma i standarda i to dok ne implementiramo kod nas sve će biti isto", rekao je Huskić.
On ističe da postoje pozivi za drugačiji pristup prema regiji zapadnog Balkana, ali da se radi o političkim odlukama, te da je BiH kilometrima daleko od EU, kao i da je pitanje ulaska u EU pitanje prilagođavanja pravnog sistema države koja aplicira za članstvo u EU.
Nedavno je i Borut Pahor, predsjednik Slovenije, rekao da je evropskim liderima predložio da BiH dobije kandidatski status bez dodatnih preduslova.
"Proširenje EU na zapadni Balkan je pitanje prvog reda u geopolitičkom smislu, pogotovo nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Ja sam podržavao ideju brzog procesa pristupanja u EU za Ukrajinu. Takođe sam zainteresovan da vidim taj ubrzani proces i za BiH", rekao je Pahor.
Početkom maja i Olaf Šolc, njemački kancelar, rekao je da će se lično angažovati da se nastavi Berlinski proces te da će u drugoj polovini godine Njemačka organizovati samit, a da će prije toga posjetiti region. Kao osnovni motiv za ovu odluku Šolc je naveo ubrzanje evropskog puta zemalja zapadnog Balkana.
"Činjenica da ovo smatram realno dostižnim za mene je osnovni motiv što sam spreman i da svojim ličnim angažmanom ponovo aktiviram Berlinski proces i tako dam doprinos da za sve zemlje zapadnog Balkana postoji perspektiva koja se zove Evropa. Ta Evropa, to članstvo u EU, ne smije da bude neka daleka perspektiva, već želim da se potrudim da to bude ubrzano", rekao je Šolc početkom maja, nakon što se sastao sa Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.