BANJALUKA - Osnovni cilj zatvorske kazne je s jedne strane izdvajanje iz društva, a s druge strane prevaspitavanje počinilaca krivičnih djela, zbog čega zaposleni u KPZima konstantno rade na prevaspitavanju zatvorenika, ali i na njihovoj motivaciji da se sami angažuju na svom ličnom putu ka promjenama, poručio je Dragan Jevđenić, v.d. direktora Kaznenopopravnog zavoda Banjaluka.
Ekipa "Nezavisnih novina" posjetila je ovu ustanovu i razgovarala s direktorom, od kojeg smo saznali koja su to prava, a koje obaveze koje imaju zatvorenici i pritvorenici, te kako prolazi njihov dan.
"Trenutno u ustanovi borave ukupno 202 lica lišena slobode, a od ovog broja su oko 150 zatvorenici, a 50ak su pritvorenici", kazao je direktor.
Objašnjava da je pritvor posebno odjeljenje.
"Pritvorenicima sve sud određuje, a mi samo radimo po naredbi suda, dok o zatvorenicima mi odlučujemo sve, od paketa, vanrednih pogodnosti, odobravanja porodične sobe, intimne sobe koju zatvorenici koriste sa suprugama, pa do prijevremenog otpuštanja", istakao je Jevđenić.
Kapacitet pritvora je 116 mjesta, a zatvora 260. U sklopu KPZa je i vaspitnopopravni dom, a trenutno u njemu boravi samo jedan maloljetnik.
"U KPZu imamo pet službi koje su zadužene za brigu o zatvorenicima. To su služba obezbjeđenja koja je zadužena za bezbjednost, pretres, dovođenje i odvođenje zatvorenika, njihovo sprovođenje u bolnicu i slično. Koliko je uspješan rad ove službe govori podatak da 15 godina nismo imali pokušaj bjekstva. Druga je služba tretmana i tu je zaposlena većina žena. Imamo psihologe, pedagoge, socijalne radnike, kriminologe, vaspitače i svaki zatvorenik koji dolazi u ustanovu bude opserviran i procijenjen od strane ove službe, a sve s ciljem izrade njegovog profila ličnosti i programa postupanja s njim. Nakon 15 do 30 dana, u zavisnosti od dužine kazne, svaki zatvorenik dolazi kod mene na predstavljanje i tu dobijam sve informacije o njemu koje su službe do tog trenutka prikupile", objašnjava Jevđenić.
Dodaje da se zatvoreniku nakon toga određuje vaspitač iz službe tretmana s kojim ubuduće komunicira, koji prati realizaciju penalnog tretmana, odnosno procjenjuje zatvorenikove potrebe, koje nakon toga razmatra stručni tim s njim na čelu.
"Dakle, zatvorenici postupaju po programu koji je napravila služba tretmana. Njihovo vrijeme je isplanirano od ustajanja do povečerja i ispunjeno radnim obavezama, ali i osmišljenim slobodnim vremenom jer im se omogućuje da učestvuju u radu različitih sekcija, da se bave sportom ili da praktikuju vjeru. Predstavnici vjerskih zajednica nam dolaze redovno i treba reći da je veliki odziv zatvorenika, jer je poznato da je razgovor sa sveštenikom jedna vrsta terapije. Takođe, mogu da se druže u dnevnim boravcima, gdje mogu da gledaju TV, da čitaju štampu i knjige, da igraju društvene igre, dok su internet i mobilni telefoni zabranjeni", priča Jevđenić.
Što se tiče sekcija, Jevđenić ističe da imaju pet, šest najposjećenijih, a jedna od njih je biblioteka, koju više od polovine zatvorenika svakodnevno posjećuje.
Tom prilikom Diana Radić, direktorica "Nezavisnih novina", poklonila je KPZu knjige za ovu biblioteku.
"Zatvorenici u našoj ustanovi vole da čitaju i vrlo često koriste biblioteku, zbog čega smo vam vrlo zahvalni na donaciji knjiga. Takođe, imamo rezbarsku sekciju, u kojoj se rezbare ikone, prave ploske i ostalo. Oni se ovim poslom bave i nakon izlaska iz zatvora. Imamo informatičku sekciju, u kojoj uglavnom uče da rade u Wordu i Excelu, a većinu vremena provedu izučavanjem propisa i pisanja određenih pismena prema sudu i advokatima. Tu je i šahovska sekcija, a moramo se pohvaliti da smo uz pomoć Nemanje Šipke iz šahovskog kluba "Gambit" i Nemanje Macanovića iz Centra modernih znanja učestvovali na Svjetskom prvenstvu zatvorenika u šahu i od 85 zatvora naši zatvorenici su osvojili 16. mjesto. Imamo i sportske sekcije. Zatvorenici mogu igrati fudbal, košarku, imamo teretanu, ali i sekciju za stoni tenis", naveo je Jevđenić.
Jedna od službi je i zdravstvena, jer zatvorenici nemaju zdravstveno osiguranje, nego im Kaznenopopravni zavod plaća liječenje.
"Imamo zaposlenu doktoricu opšte prakse i pet medicinskih tehničara, a svaki zatvorenik koji dođe u ustanovu mora obavezno proći ljekarski pregled. U okviru KPZa djeluje i Privredna jedinica, koja zapošljava zatvorenike. Na primjer, neki rade u kotlovnici i griju kompletnu ustanovu, neki rade u pekari, neki u kuhinji, neki čiste krug zatvora, neki šiju radna odijela, a neki rade u plastenicima i na farmi, gdje imamo svinje i oko 2.000 koka nosilja. Takođe, svake godine sijemo oko 110 dunuma kukuruza, kojim hranimo naše svinje i koke, pa smo zbog toga uložili oko 20.000 KM za kupovinu tifona za navodnjavanje zemljišta. U dva plastenika sadimo skoro sve povrće koje koristimo u našoj kuhinji za obroke. Imamo nekoliko zatvorenika koji rade u privatnim pilanama u pratnji zatvorskih policajaca, a posebno smo ponosni na to da su već trojica zatvorenika koja su izdržala svoju kaznu sada stalno zaposlena na toj pilani na kojoj su ranije radili dok su bili u našoj ustanovi jer je vlasnik bio zadovoljan njihovim radom", pojasnio je Jevđenić.
Naglasio je da rad zatvorenika nije obavezan, nego je dobrovoljan, ali da, ipak, većina njih pristaje da radi jer tako ostvaruje neke svoje benefite.
"Oni imaju naknadu za rad koja iznosi 20 odsto od cijene rada, a većinu zarađenog novca troše na telefonske impulse i proizvode koje mogu kupiti u kantini", rekao je Jevđenić.
Direktor navodi i to da jednom mjesečno u Kaznenopopravnom zavodu imaju savjet vaspitnih kolektiva i tu zatvorenici, koji su predstavnici svojih vaspitnih kolektiva i kojih ima osam, iznose neke probleme od opšteg interesa za sve zatvorenike koje uprava pokušava da riješi.
"Uprava zatvora pokušava da uljepša svakodnevicu zatvorenika, posebno za praznike, pa tako za vjerske praznike imamo bogatije ručkove, a za Novu godinu i sjajan zabavni program u koji uključimo kulturnoumjetnička društva, plesne grupe, a nekad imamo i svirke bendova", zaključuje Jevđenić u razgovoru za "Nezavisne novine".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
