Društvo

Mirza Palo, predstavnik SZO: Zdravstveni radnici najranjivija grupa

Mirza Palo, predstavnik SZO: Zdravstveni radnici najranjivija grupa
Foto: N.N. | Mirza Palo, predstavnik SZO: Zdravstveni radnici najranjivija grupa
Dejan Šajinović

Najbolji način da građani zahvale zdravstvenim radnicima na svemu što rade u borbi protiv kovida je da se zaštite od zaraze i tako pomognu da se smanji obim posla i izlaganja virusu, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Mirza Palo, predstavnik Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

"A prvi način je da im se obezbijedi adekvatna lična zaštitna oprema u dovoljnim količinama koju će korisititi", rekao je on.

NN: Nažalost, neki zdrastveni radnici su preminuli, a svi rade u opasnim i teškim uslovima. Kako im možemo pomoći?

PALO: Zdravstveni radnici su jedna od najranjivijih grupa u društvu zbog posla koji obavljaju, što pokazuje nivo zaraze kod zdravstvenih radnika i nažalost pojedini smrtni slučajevi. Dva su osnovna načina zaštite zdravstvenih radnika, prvi da im se obezbijedi adekvatna lična zaštitna oprema u dovoljnim količinama koju će koristiti, a drugi da stanovništvo, štiteći sebe, zaštiti zdravstvene radnike od prevelikog obima posla i izlaganja novom virusu korona. To je ujedno i najbolji način da im zahvalimo kao stanovništvo na svemu što kontinuirano rade.

NN: Kako izgleda situacija u vezi s pandemijom u BiH i regionu? Gdje su izazovi?

PALO: Trenutno se bilježi veliki porast broja potvrđenih slučajeva u sjevernoj hemisferi, tako u Evropi i regionu. Najvjerovatniji razlog povećanju su hladnije vrijeme, više aktivnosti u zatvorenom prostoru i ne pridržavanje preporučenim mjerama zaštite.

NN: Koje aktivnosti provodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u BiH?

PALO: SZO u BiH radi sa zdravstvenim vlastima na bihejvioralnim istraživanjima koja informišu donosioce odluka o prihvatanju stanovništa mjera koje su donesene i koje bi mogle biti donesene, pripremamo velika serološka istraživanja na nivou stanovništva u FBiH i RS, radimo na podršci praćenja kontakata sa novih 35 zdravstvenih profesionalaca, odnosno 20 u FBiH i 15 u RS, koje smo angažovali da pomognu u praćenju kontakata i prekidu lanca transmisije virusa u populaciji, radimo sa laboratorijama na procjeni kapaciteta i poboljšanjima koja se mogu napraviti u smislu povećanja kapaciteta, sigurnosti i kvaliteti testiranja na kovid-19. SZO daje globalne preporuke koje zravstvene vlasti prilagođavaju lokalnom kontekstu, npr. maske su jedna od mjera koje pomažu spriječiti širenje virusa uz fizičku distancu i ličnu higijenu. Zatvaranja (engl. lockdown) mogu imati jako negativne posljedice na pojedince, zajednice i društvo tako što zaustavljaju socijalni i ekonomski život. Takve mjere najviše utiču na ranjive grupe društva, na siromašne, raseljene osobe, osobe koje žive u malim prostorima i one koje zavise od dnevne zarade. Vlasti bi trebalo maksimalno da iskoriste vrijeme koje im daje zatvaranje da unaprijede kapacitete za otkrivanje, izolaciju, testiranje i brigu o svim slučajevima, da prate i izoliraju sve kontakte, da uključe i osnaže stanovništvo da se vodi odgovornim ponašenjem u društvu.

NN: SZO jako insistira na testiranju. Koliko i kako mi testiramo, imamo li dovoljno kapaciteta za testiranje?

PALO: Testiranje je ključna aktivnost koja ide zajedno sa praćenjem kontakata, izolacijom i pružanjem njege oboljelima. Kapaciteti su se od početka pandemije znatno proširili i služe populaciji na najbolji mogući način. Kod testiranja važno je istaći da se osobe testiraju što je prije moguće i da se razultate dobiju u što kraćem vremenu od uzimanja uzorka, kako bi se mjere izolacije i praćenja kontakata mogle napraviti na vrijeme.

NN: A vakcina? Kad će stići i hoće li vakcina ljude štititi trajno, ili će, poput gripa, stalno trebati proizvoditi nove vrste?

PALO: Trenutno u svijetu postoji preko 200 različitih vakcina za koje su započeta testiranja u nekoj od faza. Preko 40 vakcina se nalazi u kliničkim fazama testiranja i skoro deset vakcina je u trećoj fazi testiranja. Prve sigurne i efikasne vakcine možemo očekivati u prvom kvartalu 2021. godine, a masovno dostupne vakcine u drugoj polovini 2021. godine. Većina vakcina koje su u razvoju su planirane kao dvije doze i sada je još rano govoriti o trajanju imuniteta koji će ostaviti.

NN: I na kraju, možete li nam reći koliko će još ova kriza trajati? Govorimo li o sedmicama, mjescima ili, možda, godinama?

PALO: Vrlo je teško procijeniti koliko će trajati pandemija i trenutna situacija. Generalni direktor SZO je već govorio da možemo očekivati trajenje mjesecima do nekoliko godina zbog toga što je novi virus, sva populacija je podložna infekciji, a vakcina neće biti spremna još određeno vrijeme i vrijeme proizvodnje i dostavljanja vakcine će trajati. Dalje, sero-epidemiološka istraživanja su pokazala da je manje od deset odsto populacije bilo zaraženo kovidom-19, što je nedovoljno za kolektivni imunitet.

Najčitanije