Kolumne

Emocije (ne) upravljaju novcem

Finansijska anksioznost

Nisam psiholog, ali volim, ne kažem da znam, da posmatram kako su novac i psiha isprepletani, ne samo na polju ličnih finansija, već kako činjenica da pojedinac nije savršeno racionalno biće iz ekonomskih modela utiče na ekonomske odluke, tržišta kapitala, ali i šire procese.

Novac nas sve čini nervoznima, bar s vremena na vreme. Ovo je posebno izraženo za mlađe generacije (da li je to generacija Y, Z ili prosto oni koji nisu bili Titovi pioniri). Pred nama je sve duži radni vek, koji se često fragmentira na veliki broj poslodavaca, primanja koja su puno volatilnija i nesigurnija, veći troškovi života (uzmimo samo stambeni kredit vs. društveni stan). Kada na sve to dodate sve veće impulse iz okruženja i današnji konzumerizam da povećamo potrošnju, sigurno nam je teže nego ranijim generacijama.

Kako da znamo da li su naše finansijske brige prerasle u nešto puno ozbiljnije?

Definicija finansijske anksioznosti kaže da je to "nelagodan i nezdrav stav prema bavljenju ličnim finansijama na efikasan način". Definicija je teorija i ne govori previše o praksi. Ali, ako smo anksiozni prema sopstvenim finansijama, to može delovati izrazito negativno (ne mogu se setiti adekvatnog termina za "crippling"), jer je novac nešto od čega ne možemo pobeći. A briga o novcu može pogoršati opštu anksioznost, depresiju i druge probleme mentalnog zdravlja, što nam otežava suočavanje sa računima, dugom ili potencijalnim pokretačima preteranog trošenja. Ekstremno finansijsko ponašanje takođe može biti simptom osnovnog zdravstvenog stanja, poput bipolarnog poremećaja. Iako volimo da zabadamo nos u tuđi novčanik i tu tabua i nema previše, pričati o problemima, posebno sa stručnim licem, svakako jeste, posebno o problemima sa novcem.

Evo nekih pokazatelja da smo možda u problemu:

1.            Osećate "pritisak"

Stalni osećaj koji vas kopka da zarađujete više, trošite više, steknete neke stvari (auto, stan, letovanje, odeća) kojim biste dokazali svoj uspeh široko je rasprostranjen, ali može biti toksičan. Ako želite da pobedite taj osećaj tako što ćete stalno zarađivati i trošiti sve više, pritisak postaje samo jači. Možete uzeti kredit kako biste dalje širili svoje mogućnosti ili postati opsesivni u želji da imate više. Neće proći previše vremena i vaše lične finansije će postati komplikovane i počeće da liče na kulu od karata koja se svakog momenta može srušiti. Konstantno razmišljanje o finansijskim ciljevima i činjenici da ih ne dostižemo može biti signal finansijske anksioznosti.

2. Niste spremni da trošite novac

Imate osećaj krivice kada trošite novac čak i kada je reč o svakodnevnim, razumnim životnim potrebama. Štednja je izrazito važna, bar ja stalno govorim o tome, ali Andrićeva gospođica sigurno nije uživala u životu. Moguće je, čak za ratne generacije vrlo verovatno, da ste odrasli sa malo raspoloživog novca i da se plašite da opet ne dođete u tu situaciju, ili ste već preživeli neke finansijske šokove.

3. Niste u stanju da odredite prioritete

Paraliza od previše obaveza je tipičan fenomen modernog vremena i pokazatelj je duboko ugrađene anksioznosti o tome kako bi trebalo da živimo svoje živote. Kako se naše prilike uvećavaju, rastu i naši unutrašnji konflikti. Kako možemo zaraditi veću platu, biti dobar član zajednice, raditi ono što volimo, imati bogat lični život, koristiti novac koji imamo da povećamo našu vrednost prema drugima (kao što se uostalom i očekuje od nas), dok istovremeno treba da štedimo za budućnost? Izbegavanje donošenja odluka je u kratkom roku sigurno lakše nego ih doneti, ali nesuočavanje s njima će na kraju naštetiti našim finansijama, jer ključni ciljevi - pristojna penzija ili dovoljno štednje za nepredviđene okolnosti mogu se postići samo ako delujemo u pravcu njihovog ostvarenja - sada.

4. Živite za trenutak i izbegavate da uopšte mislite o novcu

Samo razmišljanje o novcu može izazvati anksioznost. Možete za sebe da mislite da ne znate s novcem, da je teško upravljati njime ili da se amnestirate mišlju da prosto u današnje vreme nikome ne može da bude dobro. Ova ubeđenja će uticati na način na koji raspolažete svojim novcem. Možete izbegavati finansijske odluke, zanemariti da pogledate stanje na tekućem računu (isto kao što ne želite da stanete na vagu) i trošiti kao da sutra ne postoji. To može postati pravo pitanje, jer može imati efekat lavine na vaš život.

5. Osećate krivicu kada imate novac

Osećaj krivice svaki put kada dođete u posed nekog novca može biti posledica niskog samopoštovanja ili osećaja da taj novac niste zaslužili. Ono što može biti problem jeste da vas to osećanje "unazadi" u pokušajima da profesionalno napredujete, nađete bolji i bolje plaćen posao.

6. Previše radite i premalo trošite

Posebno kada radite samo za sebe, stvara se osećaj da vam odmori nisu odmori već vreme koje gubite umesto da zarađujete još novca. Previše rada i nedovoljno odmora može doprineti nezdravom načinu života i opsesivnom stanju duha, a posebna opasnost leži u mogućnosti da time narušite partnerske odnose, posebno ako bolja polovina nema isto shvatanje odnosa novca i rada.

7. Ne delite sa partnerom brige o novcu

Ako ste u vezi, proverite da niste možda skloni da padate u finansijsku neveru (da, da, postoji i takva) - parovi ne osećaju da mogu biti iskreni jedno prema drugome u vezi sa velikim kupovinama (sve smo nekad sakrile još jedne čizme), posebnim računima, dugom ili redovnim potrošačkim navikama. Ako ste se oboje složili da vaše finansije budu odvojene, možda neće biti potrebno (ili korisno) da budete potpuno otvoreni u vezi sa svojim finansijama. Ali, ako imate bilo kakav zajednički budžet, račune ili odgovornost (tj. ako imate decu - u principu nemate kud), prikrivanje nekih finansijskih ponašanja može naštetiti vašem odnosu.

Pošto smo se svi našli u bar dve od ovih sedam stavki, evo šta možemo da uradimo da se borimo protiv finansijske anksioznosti:

-              Pokušajte da dođete do korena problema - ili zapišite kako se osećate ili pokušajte da popričate s nekim ko će vas saslušati, ali ne i osuđivati.

-              Pokušajte sa terapijom (ne, nijedan psiholog mi nije platio za ovaj tekst, ali bi mogao). Možete pokušati da izađete iz nezdravih matrica i obrazaca ponašanja, ali samo ako ste sami spremni na to.

-              Najvažnija stvar koju možete da uradite jeste da pokušate da uhvatite "sebe na delu". Kad god se susretnete sa osećanjem za koje znate da vam izaziva nelagodu, pokušajte da odvojite svoje emocije od konkretne situacije. To možete učiniti ili zapisivanjem problema, ili konkretnim pokušajem da se nađe rešenje (bilo sami ili uz nečiju pomoć) ili bar artikulisanjem osećanja kako bi se našli okidači za njih. Pažnja, treniranje sebe da se suočite sa sobom, vreme sa pozitivnim ljudima i stabilan način života sve to će vam pomoći da s vremenom razvijete smireniji i uravnoteženiji odnos s novcem.

(Autorka je izvršna direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom)

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije