Svijet je u previranju - ekonomskom, geopolitičkom i političkom. Američki predsjednik Donald Tramp gubi podršku.
Domaći ekonomski sistem, uprkos svim šokovima, pokazuje iznenađujuću stabilnost. Popularnost predsjednika SAD je na najnižem nivou od početka godine. Dvanaest procenata glasača više ne odobrava njegovu politiku neto što odobrava. Razloga za optimizam ne manjka.
Na domaćem planu nastavljen je rast neto plata. U maju plate su povećane za pet procenata. Treći najveći mjesečni rast u posljednjih 197 mjeseci za koliko se organizovano prikupljaju podaci. Rast plata prevashodno je rezultovan aktivnostima na polju rasta plata u javnom sektoru, zasad.
Ovo se čini kao ispravna politika na frekvenciji globalnog trenda. U SAD, trenutno najvećem ekonomskom sistemu svijeta, zemlji koja je zaslužna za trećinu svjetske privatne potrošnje, zabilježen je rekordan rast plate.
Razlog treba tražiti na polju oštre borbe protiv migranata, što legalnih, što nelegalnih. Više migranata smanjuju plate. Podaci o izvozu za maj ukazuju na neobična dešavanja. Naime, podaci o izvozu za maj ukazuju da je u odnosu na maj prethodne godine izvoz veći za 16%. Podaci za Federaciju BiH - maj u odnosu na maj prethodne godine - rast od pet procenata. Takođe, ovo je najbolji mjesečni rezultat u prethodnih 22 mjeseca.
Prerađivačka industrija bilježi rast od tri procenta, a izvoz energije preko 40 procenata.
Ovo je drugi najbolji majski rezultat u prethodnih 17 godina. Od koristi je potvrditi stanje privrede, ekonomije i privatne potrošnje naših građana. Tu nam može pomoći indeks maloprodaje. Inače, indeks maloprodaje je tri i po puta veći nego početna vrijednost 2010. godine u ekonomskom sistemu Republike Srpske. Prema podacima za maj, indeks je veći za desetak procenata u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U Federaciji BiH promet je veći za tri procenta.
Rast prometa je tri puta intenzivniji u Republici nego u Federaciji. Kroz istoriju trgovina je osnova ekonomije, razmjene ideja i napretka, dobro je da ona raste intenzivnije. Razlog za divergenciju u maloprodaji treba tražiti u razlikama u pristupima politikama plata, nadnica, rasta dohotka prevashodno, pitanju zaduživanja, ali i pristupu neradnoj nedjelji.
Ovo su politike prethodnog perioda, a razlike se sada manifestuju. Za Republiku Srpsku intenzivniji je bio rast javnog nego privatnog duga u prethodnom periodu.
Ako želimo stimulisati rast privatnog duga potrebno je pristupiti mjerama na polju politike dalje stimulacije dohotka. Na unutrašnjem planu kreira se unutrašnja tražnja rebalansom budžeta na više, izdvajanjem za plate. Rastom plata i primanja pozitivno se utiče na rast kreditne aktivnosti, na građevinski sektor, na dalji rast trgovačke djelatnosti.
Ovo se neće reflektovati samo na rast dohodaka, nego na dalji rast javnog prihoda koji ako je pravilno usmjeren generiše dalji rast unutrašnje tražnje, što predstavlja osnovu za dalji rast investicija, nikako obrnuto. Novčana masa raste u svijetu.
Prednjače SAD u apsolutnom smislu. U BiH je novčana masa povećana za osam procenata u odnosu na godinu dana ranije, odnosno za tri milijarde KM. U domaćem prostoru je potrebno više obrta novca, u Federaciji je to izraženije nego u Republici Srpskoj. U Federaciji se novac ne upošljava u dovoljnoj mjeri. Potrebno je novac usmjeriti na stimulisanje agregatne tražnje jer ako je suditi prema indeksu maloprodaje može se očekivati recesija u Federaciji BiH. Ovo prije svega usljed činjenice da indeks maloprodaje za prvih pet mjeseci godine bilježi kontrakciju.
Bilježi se manji promet u odnosu na promet prethodne godine. Indeks je ispod 100, iznosi 98. Sličan obrazac, iako jačeg intenziteta, je bio 2020. godine. Manja ekonomija znači recesiju.
U recesiji se gube radna mjesta, raste nezadovoljstvo i slabi društvena kohezija. U međuvremenu svijet se naoružava, a sudeći prema najavama zemlje NATO-a će izdvajati oko 5% svoje ekonomije u svrhu naoružavanja, izdvajanje za vojni savez.
Oko 1,5% u infrastrukturu namijenjenu vojsci, a ostatak na samo naoružanje, militarizacije. U tome u Evropi prednjači Njemačka, za koju je karakteristično da se budi preduzetnički instinkt, a koji je rezultat fiskalnog impulsa, većeg zaduživanja Njemačke u narednom desetogodišnjem periodu, na to ukazuje indeks prerađivačke industrije Njemačke koji se nalazi u ekspanzivnom teritoriju. Ako bismo taj procenat koji će zemlje NATO-a izdvajati za naoružavanje primijenili na ekonomiju Republike, to bi iznosilo nekih 700 do 800 miliona KM dodatnih sredstava. Na nivo BiH između dvije do dvije i po milijarde KM. Ako, pak, sada posmatramo na poziciji investicija za dvije do dvije i po milijarde KM u BiH se može investirati u energiju, obrazovanje, bolji život građana, obnovu infrastrukture. Italijanska vlada most koji se gradi prema Siciliji tretira kao ulaganje u vojnu infrastrukturu.
Može se očekivati veća agregatna tražnja iz inostranstva. Iznos od dvije do dvije i po milijarde je više od polovine svih socijalnih davanja za penzije, invalidnine, boračke dodatke. Globalni trend je kreirati novi fiskalni impuls. Svijet trenutno, nažalost, ne ide u pravcu društvene odgovornosti, nego militarizacije, zaštite i investiranja u ono što je suprotno onom u prethodnih 30 do 40 godina. Prvobitni prijedlog na samitu NATO-a u Hagu je bilo izdvajanja za NATO od 5% ekonomije je bio odbijen zbog protivljenja Španije čiji nivo duga je na nivou ekonomije, tačnije 102% BDP-a. Na koji način će druge zemlje čiji su dugovi na nivoima od preko 90% BDP-a nastaviti ovo izdvajanje u situaciji neodržive fiskalne pozicije ostaje da se vidi. Sve zemlje koje imaju uravnotežen budžet će biti u deficitu, oni koji su u deficitu će biti u još većem. U vremenu nestabilnosti, investicije u stabilnost su nužan uslov za očuvanje i rast životnog standarda. Interesantna je inicijativa da Njemačka i Italija dio zlata koje su pohranili u SAD na čuvanje u vrijednosti od 285 milijardi dolara žele da vrate.
Ove dvije države su drugi i treći imalac zlata u svijetu sa 3,35 hiljade tona i 2,45 hiljade tona zlata, a prema svjetskom savjetu za zlato. Tokovi kretanja zlata su pružali interesantan uvid u kretanje geopolitičke moći kroz istoriju. Ova inicijativa dolazi u vrijeme kada američki predsjednik pravi pritisak na guvernera Federalnih rezervi da smanji referentnu kamatnu stopu, kada ga optužuje za loš rad, kada traži njegovu zamjenu, smanjenje kamatnih stopa. Američki sekretar za finansije (pozicija koja je pandan našem ministru finansija) izjavljuje da će se zamjena naći za par nedjelja. Može se očekivati dalja devalvacija dolara i smanjenje kamatnih stopa. Pitanje ekonomije postaje ključno pitanje za koje se očekuje od predsjednika da rješava, barem ako je u pitanju prostor Sjedinjenih Američkih Država i njihovog javnog mnjenja. U medijima je narativ o trećem svjetskom ratu i te kako prisutan.
Nuklearna katastrofa već je u kladionicama data kao mogućnost. Trenutno, kvota je niska. U ovakvim okolnostima pažnje je vrijedan pristup na globalnim finansijskim tržištima ovom pitanju. Ovaj pristup ukazuje da ukoliko je nuklearni rat izvjestan treba investirati u dugoročne investicije u kapital, izlagati se riziku jer ako se taj događaj zaista desi novac vam vjerovatno neće biti potreban.
Ako se, ipak, dati događaj - nuklearnog rata ne desi, onda će se to osjetiti na cijeni vaše investicije u vašu korist, jer neizvjesnost u pogledu budućnosti i nuklearnog rata već je uključena u vrijednost kapitala. Finansijsko tržište je u najvećem broju slučajeva izuzetan alat za testiranje vašeg znanja i naročito neznanja. Oni uspješni na njemu su ukras ovog društva. Dok se "tuča" u vezi sa globalnom valutom nastavlja, mnogi nastoje da obore dolar sa trona. Teško je da će se to desiti u narednih 10 do 20 godina. Posmatranjem prethodnog ekonomskog modela SAD, gdje je dolar, uočavamo da je američki dug bio omiljeno utočište za investiranje penzionih fondova, osiguravajućih društava. Mnogi ekonomski modeli i društva su svoju sigurnost bazirali na američkom trezorskom zapisu, dugu koji se smatrao osnovom globalnog finansijskog sistema.
Ono što je u prethodnoj konstelaciji globalnih odnosa bila karakteristika ovog modela ponašanja je prodaja investitorima sigurnog američkog duga, a investiranje tih sredstava u kapital u rizičnije oblike poslovanja. Dok je kamatna stopa koju su plaćali na dugo u iznosima oko tri do četiri procenta, investicija u kapital je minimum 10%. Američka ekonomija se ponašala kao banka, koja je depozite prikupljala jeftinije (obveznice), a ta sredstva u rukama američkih građana su investirana u kapital u inostranstvu, Kina, Evropa itd. U svom istraživanju Džil Ajher "Mellon vs Churcil - neispričana priča ministara finansija za vrijeme rata" ukazuje na dinamiku takmaca u preuzimanju primata globalne valute. U istraživanju se navodi i koju je sudbinu imao prostor Jugoslavije između dva svjetska rata, o stanju javnih finansija i dugova.
Od koristi za domaći ekonomski model ne samo Republike Srpske, nego i Balkana, je pratiti takozvane swap linije između centralnih banaka i institucija koje žele to da postanu. Putem njih se trenutno vodi borba i uspostavlja primat globalne valute.
Interes ekonomskog modela Kine je uspostaviti swap linije (linije za razmjenu valuta između centralnih banaka) i tu bi zemlje koje nastoje diverzifikovati svoje izvore finansiranja trebalo da traže svoju šansu putem bankarskih i nebankarskih finansijskih institucija. Jer ako ćemo posmatrati uspjeh ekonomskog modela zasad još uvijek najuspješnijeg ekonomskog modela poznatog u istoriji, a to je model SAD, od koristi je, a ne od štete, imati razvijen finansijski sistem.
Britanija je pobijedila Francusku kroz istoriju na osnovu razvijenijeg finansijskog sistema, a koji je finansirao vojsku. Finansijski sistem nije moguće bez države razviti. Ulogu države možemo shvatiti na finansijskom tržištu pored regulatorne funkcije i funkcije prikupljanja sredstava, zaduživanja. Tako, na primjer, ako ćemo posmatrati vlasnike američkog duga: 20% Vladine institucije, 17% vlasnici štednih obveznica, 15% Federalne rezerve, 11% otvoreni investicioni fondovi, 3% penzioni fondovi.
Ako ćemo, pak, posmatrati primjer Japana, njihova Centralna banka vlasnik je većine dugova, preko 50%. I kada svjetski dugovi (privatni i javni) prelaze 300.000 milijardi dolara ili oko tri puta su veći nego ekonomija, strateško pozicioniranje i razvoj domaćeg finansijskog sistema su, što bi mladi rekli, "must have". To je mnogo lakše kada je učešće duga u ekonomiji 70% ili za oko četiri puta manje nego stanje u svijetu.
Dolar gubi na vrijednosti u prvih pola godine. Gubitak je na nivou koji je zabilježen 1973. godine. Od koristi je ukazati na simboliku te godine, kada je slomljen sistem zasnovan na vezanosti dolara u odnosu na zlato, tzv. dogovor iz Breton Vudsa. Te godine su zemlje zvanično prešle na režim fleksibilnih deviznih kurseva. To je bila era monetarne ekspanzije, inflacije, era naftnih šokova i era ekonomske nestabilnosti. U vremenu kada svjetski sistem ide ka novoj militarizaciji i valutnoj nesigurnosti, Republika Srpska mora raditi na jačanju unutrašnje tražnje, razvoju domaćeg finansijskog sistema i stvaranju alternativnih izvora finansiranja. Nismo bez izbora, ali moramo djelovati strateški.