Komisija za hartije od vrijednosti i društva za upravljanje investicionim fondovima u RS ponovo su ukrstili koplja u vezi s usvajanjem propisa koji određuju visinu provizije koju društva naplaćuju od fondova.
Komisija je u novom pravilniku, koji je bila dužna izraditi po Zakonu o investicionim fondovima, uvela cenzus potrebne likvidnosti akcija iz portfelja zatvorenih investicionih fondova, koji služi kao osnova za obračun provizije društava za upravljanje fondovima. Ukoliko akcije ne ispunjavaju utvrđenu likvidnost, njihova vrijednost će biti - nula, što znači da društva neće imati od čega naplatiti proviziju.
Dok u regulatornoj komisiji time žele podstaći društava da se trgnu iz letargije i aktivnije uključe u trgovinu akcijama ako žele ostvariti zaradu ili da u krajnjem slučaju krenu u transformaciju u otvorene fondove, u društavima usvojene mjere ocjenjuju destimulativnim, odnosno motivom za stvaranje fiktivnih traksakcija. Opet se pokazalo da su najveća sporenja između regulatora i učesnika na tržištu kapitala prisutna tamo gdje se zadire u džep. Svi smo prije nekoliko godina bili svjedoci žučnih rasprava kada je, takođe, na tapeti bio model obračuna provizije društva. Komisija je tada zahvaljući podršci Ministarstva finansija i javnosti uspjela pobijediti fondovski lobi vežući čvršće poslovanje i odgovornost društava sa visinom provizije. U međuvremenu su usvojeni novi reformski zakoni na tržištu kapitala koji sa sobom vuku nove modele postupanja u cilju razvoja tržišta. Da li će do tog iskoraka doći zavisi od obje strane - i regulatora i učesnika na tržištu.