Kolumne

Pratite nas na Google news

Razbij blokadu

Razbij blokadu
Foto: N.N. | Razbij blokadu
Zdravko Zečević

Priče i polemike oko pandemije i dalje uzimaju mnogo kiseonika u javnom prostoru. Teško je očekivati da tako neće biti i u narednom, nepredvidivom periodu.

Kada se na tu temu nastave priče sa političke scene, svaka druga vijest koja se ne odnosi na prethodne dvije, relativno široke teme, predstavlja raritet. Ipak, ne možemo čekati da nešto prođe ili da se dogodi, da bismo živjeli ili nastavili živjeti. Život nema pauzu i jednostavno prolazi. Niti možemo živjeti ni umirati za druge, dok življenje van realnosti za posljedicu ima surov susret sa istom.

Kakav će nam biti kvalitet života, nekad i ne zavisi od nas. Međutim, kada bismo preuzeli isključivo takav način razmišljanja, onda bi se sam život obesmislio. Slično tome, najbolnije je učiti na svojim greškama, iskustvu i posljedicama svojih, prethodno nedovoljno analiziranih, odluka. Međutim, civilizacijski napredak nam je omogućio da, recimo, koristimo električnu energiju ili internet, a da pritom ne moramo znati kako te pojave ili stanja nastaju.

Kada je došao do saznanja o svojoj teoremi, Pitagora je bio jedina osoba na svijetu koja je utvrdila zakonitost koju sada zna svaki svršeni osnovac. Dakle, sjajna je stvar što možemo, uz minimalne napore, koristiti sva tuđa prethodna iskustva i znanja da bismo unaprijedili svoj kvalitet života.

Ipak, griješimo i griješićemo i dalje. Prije nekoliko mjeseci pojavio se problem nestajanja pčela iz košnica u hercegovačkim krajevima i nanio velike posljedice pčelarima iz te oblasti. Nakon pojave (bilo kakvog) problema, koncenzualno se zaključuje da treba sprovesti temeljnu analizu uz pomoć stručnjaka.

Vjerovatno bi bilo manjih posljedica ako bi se stručnjaci angažovali prije nastanka problema, tj. preventivno. Problem sa pčelama iz Hercegovine, sa svim konsekvencama koje nosi, nije zanemariv, naprotiv, jer izumiranje insekata dovodi do izumiranja ljudi.

I kratkoročno i dugoročno, veliki gubici i posljedice nastaju kada odlaze ljudi iz svojih "košnica". Takva situacija umanjenje brojno stanja ljudi, slabi svaki kolektivitet koji ima elemente državnosti u svakom pogledu i kompromituje njegovo ukupno bogatstvo.

Ne treba nikakav stručnjak, iz bilo koje oblasti, da bi se zaključilo da naša primanja u budućnosti, kada ne budemo radno aktivni, neće ostati na nivou onih koje imamo dok radimo. Neće biti dovoljno radnika - uplatilaca doprinosa da bi zaradili našu buduću penziju na nivou zadovoljavajuće. Ta zakonitost je identična postojanju Zemljine teže.

Iako je budućnost ili nada u nju uvijek svijetla, sve nas tamo čeka starost koja nije sinonim za nešto svijetlo, posebno ako ćemo biti usmjereni samo na državnu penziju. Takođe, nema drugih realnih opcija nego da štedimo danas za tu budućnost i umanjimo tadašnje negativne posljedice nižih primanja.

Naravno, možemo i da ne prihvatamo ovakvo razmišljanje, čije neprihvatanje može dovesti do nekih drugih posljedica: već spomenuti surov susret sa realnošću, gubitak dostojanstva, umanjenje kvaliteta života svojih najbližih, opšte nezadovoljstvo propuštenim šansama (ili okrivljavanje drugih za to), itd.

Argumenti da su sad plate male, tj. nedovoljne za konstantno rastuće potrebe imaju utemeljenje u stvarnosti. S tim u vezi, može se istaći da se štedi kada se ima, a ne kad se nema.

Međutim, postoji jedna logička zamka u ovom začaranom krugu primanja i troškova: ne može se ni imati ako se ne štedi. Da li štedjeti i, ukoliko je odgovor "da", na koji način štedjeti je nešto što svaki pojedinac odlučuje za sebe, ali je dobra vijest što nema lošeg načina štednje, već samo različitih uslova. Onaj ko se odluči da štedi, treba se upoznati sa svakim detaljem bilo kog načina štednje, uporediti ih i donijeti odluku. Da li odabrati samo jedan način štednje ili kombinaciju više njih, takođe spada u domen slobodno izražene volje pojedinca. Treba imati na umu da istraživanje i upoređivanje različitih oblika štednje i kvazištednje zahtijeva malo vremena, jer ne može sve stati na pola stranice pisanog teksta, a da se pritom mnogi detalji ne izostave.

Takvo istraživanje može izazvati nestrpljivost, ali pobjeda nad nestrpljivošću je u neposrednoj vezi sa pobjedom dugoročne štednje nad trenutnom potrošnjom. Da citiram svoju prijateljicu Snježu Rudić: Svako za sebe, treba da siđe sa svoje stratosfere i napusti razmišljanje o holivudskom stilu života.

U institucionalnom smislu, Republika Srpska je uradila koliko je mogla da građani imaju izbor kako da štede. Neposredno garantuje za depozite građana u komercijalnim bankama, do 50.000 KM, kao zasad dominantnog načina štednje. Neposredno kontroliše kapital društava za osiguranje koji u svom portfoliju imaju kapitalisana životna osiguranja, kao jedan od načina kvazištednje (jer je ipak osiguranje života dominanto u ovom proizvodu, a ne štednja).

Od decembra 2019. godine postoji izdašna poreska olakšica na uplaćene iznose u dobrovoljni penzijski fond, do 100 KM mjesečno, tj. uplate u takav fond su oslobođene poreza i doprinosa, do navedenog iznosa. Takve olakšice važe i za poslodavce i za zaposlene: poslodavci ne plaćaju porez ni doprinose za uplate u dobrovoljni penzijski fond, a zaposleni imaju mogućnost i pravo da, izdvajanjem dijela bruto plate, štede za sebe oko 66 odsto više nego što umanje raspoloživi dohodak. Uzgred rečeno, štednja u dobrovoljnom penzijskom fondu je jedini proizvod koji se može "platiti" iz svoje bruto plate.

Mijenjati svijest i loše navike nije nešto što se dešava preko noći. Mnogi od nas neće, ne žele ili misle da ne mogu izaći iz, za sebe, retrogradnih navika i matrica. Lakše je ubijediti sebe da se nalazim u zoni komfora (što je onda logički nespojivo sa populističkim "kukanjem") nego da bi izlazak iz negativnih navika u stvari predstavljao novi kvalitet života. Svakako, na štednju treba posmatrati kao na automobil: skoro svako ga vozi, jer je tako nešto odavno prestalo se smatrati luksuzom, ali su tipovi automobila drugačiji, zavisno od mogućnosti, želja i afiniteta vozača.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije