Bosni i Hercegovini je dato obećanje, a naredne sedmice će biti ključne.
Bili to rimski mozaici iz Butmira, bogatstvo sefardske historije u BiH, austrougarska arhitektura širom zemlje u spoju stilova centralne i jugoistočne Evrope, ili pak savremeniji mural bh. umjetnika Rikarda Druškića u srcu Brisela, Bosna i Hercegovina je, unazad vijekovima, neosporno dio evropske kulturne baštine. Sada je vrijeme da se osigura da postane i dio Evropske unije.
Prošlosedmična odluka Evropskog vijeća da preporuči otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo je značajna. Zaključci Evropskog vijeća obavezujuće su riječi 27 šefova država i vlada zemalja članica EU. Odluka Evropskog vijeća je obećanje da će pristupni pregovori biti otvoreni kada Bosna i Hercegovina uradi svoj dio posla.
Svi u Bosni i Hercegovini treba da znaju da postoji apsolutna saglasnost svih 27 zemalja članica o principima da ova zemlja treba da se pridruži Evropskoj uniji. Oni koji tvrde da je ova ili ona država protiv ulaska Bosne i Hercegovine u EU apsolutno su u krivu. EU je utemeljena kao mirovni projekat, a ulazak Bosne i Hercegovine u EU bio bi izuzetno značajan i ključan trenutak za evropski projekat.
Neslaganja u stavovima zemalja članica po pitanju Bosne i Hercegovine - izražena u javno dostupnim istupima i dokumentima - više su stvar taktike. Jedni tvrde da je ohrabrenje efikasnije, dok se drugi zalažu za stroži pristup u postizanju reformi. Takva se debata vodi i unutar Bosne i Hercegovine, gdje jedni optužuju Evropsku uniju da nije dovoljno stroga, dok nas drugi optužuju za previsoke kriterije.
Važno je i da nema izmjena u standardima koje BiH mora ispuniti. Geopolitičke promjene jesu natjerale EU da strateški i fleksibilnije razmišlja kako potaknuti zemlje s aspiracijama ka članstvu, ali i dalje ostaje obaveza preuzimanja desetina hiljada zakonodavnih akata u domaće zakonodavstvo prije nego što bilo koja zemlja postane članica.
Dakle, tu su dvije konstante. Jedna je nedvosmislena podrška Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu unutar EU. Druga je nepromjenjiva činjenica da članstvo u EU dolazi sa standardima i obavezama koje će Bosna i Hercegovina morati da ispuni. Evropsko vijeće je zatražilo da Komisija ponovo dostavi izvještaj za Bosnu i Hercegovinu do marta s osvrtom na to da li je BiH postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo kako bi pregovori bili otvoreni. Stoga su sedmice pred nama ključne.
Evropska komisija u svojim izvještajima primjenjuje uravnotežen, objektivan i sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir mnoge faktore. Stoga je nemoguće jednostavno i kategorički reći da će uslijediti preporuka za otvaranje pristupnih pregovora ako Bosna i Hercegovina uradi a, b i c. Jednako tako je jasno da će usvajanje važnih reformi u narednih nekoliko sedmica pomoći Bosni i Hercegovini kao argument u prilog otvaranju pristupnih pregovora, a neki drugi pak odmoći.
Usvajanjem zakona o sukobu interesa, zakona o sudovima i zakonodavstva o elektronskim potpisima u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima osnažila bi se borba protiv korupcije, izgradila veća pravna sigurnost, unaprijedila poslovna klima i dali dobri argumenti da Bosna i Hercegovina zaista napreduje na realizaciji 14 ključnih prioriteta.
Sa druge strane, nazadovanje u vezi s pitanjem temeljnih sloboda će oslabiti poziciju Bosne i Hercegovine. Snažno smo pozvali vlasti Republike Srpske da povuku Nacrt zakona o tzv. stranim agentima.
Prije dvije godine bilo je nezamislivo da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status za punopravno članstvo u EU, a potom i uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.
U nešto više od dvije godine, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen tri puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu. Na posljednjem Evropskom vijeću odobren je Plan rasta za zapadni Balkan kojim su za region dodijeljene nove dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita i to pored već postojećeg Ekonomskog i investicionog plana (EIP) za zapadni Balkan, koji je omogućio bespovratna sredstva od devet milijardi eura i potakao 20 milijardi eura drugih investicija. Evropska komisija je samo prošlog četvrtka, u okviru EIP-a, najavila dvije nove vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini vrijedne 63,6 miliona eura, na Vlašiću i u Poklečanima. Sredstva iz Paketa energetske podrške vrijednog 70 miliona eura pomoći za ugrožene porodice u BiH već su stigla u domaćinstva u Republici Srpskoj, dok će u Federaciji BiH novac biti isplaćen u narednim sedmicama.
Oni koji tvrde da EU nije zainteresirana da Bosna i Hercegovina bude članica, trebalo bi još jednom da pogledaju novac, energiju i vrijeme koje EU ulaže u podršku ovoj zemlji na njenom putu da postane članica EU. Ali ne možemo mi željeti više od domaćih političkih lidera da Bosna i Hercegovina postane članica EU. Narednih nekoliko sedmica treba dobro iskoristiti.
(Zajednička kolumna šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalnog predstavnika ambasadora Johana Zatlera, ambasadorice Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini Maríje Terese Lizaranzu Perinat i otpravnika poslova Ambasade Belgije u Bosni i Hercegovini Benjamina Sturtewagena)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.