Prateći dešavanja na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini i priču koja se u javnosti povela oko toga, slobodno se može zaključiti da 2006. godina predstavlja prekretnicu u njegovom razvoju.
Pozitivna kretanja se ogledaju u više stvari. Prva činjenica koju će istaći svi stručnjaci iz institucija na tržištima kapitala Republike Srpske i Federacije BiH je povećani broj inostranih investitora koji su opazili da su Banjalučka i Sarajevska berza dobra mjesta za ulaganje. Malo gdje u svijetu se dešavalo, kao što je to bilo u RS od ljeta pa donedavno, da berzanski indeksi neprekidno rastu.
Prosječna cijena akcija na Banjalučkoj berzi od juna do novembra je duplo skočila. To znači da su sretnici koji su uložili 5.000 KM za nekoliko mjeseci dobili 10.000 KM, što bi, primjera radi, štednjom u banci zaradili za tek 20 godina! Naravno, bilo je preduzeća i fondova kod kojih se moglo zaraditi višestruko više u još kraćem periodu, kao i onih, uistinu rijetkih, kod kojih je padala cijena akcija.
Osim investitora iz Slovenije i Hrvatske koji još drže primat, primijetan je sve veći broj ulagača iz Austrije, Srbije, skandinavskih zemalja i SAD. Iako je dolazak inostranih igrača na domaći teren od izuzetnog značaja, jer sa sobom pored novca donose i znanje koje nam je prijeko potrebno, pažnju mi je još više pobudila činjenica da je tržište kapitala postalo svakodnevna tema `običnih` ljudi.
Umjesto uobičajenih priča o politici, sportu ili modi, u kafićima se sve češće može čuti rasprava i `analiza` pojedinih akcija na tržištu. Oni koji do juče nisu znali razliku imeđu vaučera (sertifikata) i akcija, sada prave svoj portolio i svakodnevno preko Interneta prate kretanja na berzanskom tržištu. Svako ko ima bilo kakvog dodira sa tržištem kapitala posljednjih mjeseci može vam posvjedočiti da nema dana da ga neko od prijatelja, poznanika, pa sve do petog rođačkog koljena ne zove na telefon ili zaustavi na ulici sa pitanjem koje izgleda otprilike ovako:
`Pošto ti nešto barataš oko ove berze, reci i meni, svega ti, čije akcije da kupim, da i ja, vala, zaradim koju marku`.
Oni koji su uspjeli probuditi i za nešto zainteresovati našeg prilično apatičnog čovjeka, po mojoj ocjeni su nesumnjivo napravili veliki posao.
Analitičari u RS su podijeljeni oko toga čija je zasluga da je Banjalučka berza za relativno kratko vrijeme prešla put od anonimusa do centra pažnje domaće, ali i strane javnosti. Dok jedni kažu da lovorike zaslužuju institucije na tržištu kapitala RS koje su uspostavile portal tržišta na kome se nalaze sve bitne informacije o hartijama, izgurale usvajanje Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i Zakona o investicionim fondovima, drugi će reći da zasluge pripadaju Vladi RS koja na terenu radi ono što je obećala - od RS pravi bolji dio BiH.
Lično smatram da je atraktivnost tržišta kapitala RS zasluga i jednih i drugih, jer sinhronizovano djeluju u pravcu razvoja. Upravo u tome se i ogleda razlika RS i FBiH koju je uočio i opisao jedan od najvećih investitora na ovdašnjem tržištu.
`U RS Vlada i premijer imaju jasnu većinu i viziju napretka, dok u FBiH postoji koalicija interesa, bez liderstva i vizije. To stanje se preslikava i na institucije tržišta kapitala i zbog toga FBiH stagnira u provođenju reformi u finansijskom sektoru`, izjavio je nedavno Adam Kliri, direktor investicionog fonda `Monte Cristo` iz Londona.
To je, doduše, indirektno i uvijenije, priznao i direktor Sarajevske berze Zlatan Dedić koji je u intervjuu za `Nezavisne` istakao da `mnogi ne prepoznaju tržište kapitala kao generator razvoja`.
Iako se Sarajevska berza posljednja dva mjeseca oporavila u smislu prometa, te opet vratila primat u odnosu na Banjaluku, donošenje razvojne legislative ide dosta sporo. U FBiH, tako još nema ključnih, inovativnih zakona o vrijednosnim papirima i investicionim fondovima.
Kako su predizborna kampanja i izbori, kao alibi mnogih političara za nečinjenje, iza nas, za očekivati je da će se nedostajući zakonski propisi usvojiti u cijeloj državi kako bi tržište kapitala moglo spremno dočekati nove izazove, prvenstveno formiranje tržišta dužničkih hartija od vrijednosti, a onda i reforme penzionog sistema.