Kolumne

Vrijeme je da djelujemo, imamo samo jednu planetu

Vrijeme je da djelujemo, imamo samo jednu planetu
Foto: N.N. | Vrijeme je da djelujemo, imamo samo jednu planetu
Johan Zatler, Steliana Nedera

Šta su klimatske promjene? Nesnosne vrućine koje smo imali prije nekoliko dana, kiša i grad koji su padali dan poslije, oluje koje uništavaju cijela naselja, nedostatak snijega u zimskoj sezoni, sve češći požari i temperature koje obaraju sve rekorde iz godine u godinu. Klimatske promjene su dugoročna promjena u temperaturama i vremenskim obrascima, koje svakodnevno primjećujemo kroz ekstremne vremenske prilike.

Uzroci klimatskih promjena mogu biti prirodni, ali bez sumnje je ljudska aktivnost uzrokovala sadašnje opasne klimatske promjene bez presedana. To je prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva (poput uglja, nafte i plina) i naše bioindustrije koja proizvodi metan. Sve su to plinovi koji zadržavaju toplotu. Svi mi tome doprinosimo svojim načinom života, vožnjom automobila, letenjem, konzumiranjem mesa, potrošnjom električne energije proizvedene ugljem, a lista je još duža. Ovo nije jednostavno za poimanje, a pogotovo za pokretanje promjene.

Od ogromnog je značaja da se hitno djeluje. Na globalnom nivou se preduzima zajednička i do sada najveća saradnja kako bi se krenulo sa ublažavanjem trendova klimatskih promjena.

Ono što je potrebno je ništa drugo do sveobuhvatna transformacija ekonomije i naših stilova života širom svijeta. Ova tranzicija se mora dogoditi brzo - u narednih 25 godina - a da bude pravedna i poštena za sve.

Nedjelovanje nije opcija. Iako je njen doprinos globalnim količinama stakleničkih gasova relativno mali, Bosna i Hercegovina ima ekonomiju koja je pet puta energetski intenzivnija od udjela stakleničkih gasova u EU i lako bi mogla biti mnogo niža. BiH je jedna od zemalja potpisnica globalnog Pariskog klimatskog sporazuma, kao i Zelene agende EU. Njeni klimatski ciljevi su uvršteni u revidirane Nacionalne utvrđene doprinose (NDC), koji su usvojeni prije godinu dana. Time se BiH obavezala da će smanjiti emisiju stakleničkih gasova za više od jedne trećine do 2030. i skoro dvije trećine do 2050. u poređenju sa nivoima emisije iz 1990. godine. Ovo je ambiciozan, ali izvodljiv cilj. Ispunjavanjem ovih klimatskih ciljeva, BiH bi bila bolje pripremljena za članstvo u EU te ispunila prioritete iz okvira za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH. Ujedno, uz javnu i privatnu akciju i podršku, klimatski ciljevi mogu ubrzati digitalni i zeleni ekonomski rast.

Širom svijeta, zelena tranzicija se odvija velikom brzinom. U drugim zemljama, vidjeli smo da takva zelena tranzicija stvara radna mjesta i razvoj. Ekonomija BiH ne može sebi priuštiti da ne prati ove trendove.

Ako preduzmemo konkretne akcije, ovo neće predstavljati samo izazov, već i priliku. Kuće sa boljom izolacijom i grijanje zasnovanim na obnovljivim izvorima energije i tehnologijama koje manje zagađuju, građani - ali i privatni i javni sektor - mogu imati dobit u vidu manjih troškova za grijanje, čistiji zrak, niže operativne troškove, nova radna mjesta u klimatskim i energetskim sektorima.

Djelovanje s ciljem ublažavanja klimatskih promjena, potrebna je sistemska podrška za mijenjanje društvene svijesti i navika, kao na primjer, parlamentarna inicijativa za smanjenje uvoznih taksi na električna vozila. Potrebne tehnologije postoje, kao i veći broj inovacija u tome. Pravi izazov je njihova primjena.

Svjesni smo da su potrebna velika ulaganja i tehnička pomoć. Od sada do 2030. godine za prelazak na proizvodnju zelene energije biće potrebno oko 17 milijardi BAM. Politika i zakonodavstvo će biti potrebni da podrže tranziciju sa elektrana na ugalj na čistije izvore energije, uključujući, na primjer, kroz reformu zakona na državnom nivou o električnoj energiji i prirodnom gasu i postepenom ukidanju subvencija za ugalj.

BiH ima značajne prirodne resurse i sa pravom vizijom i vodstvom može u potpunosti da se osloni na održivu energiju - uz ogromne ekonomske koristi! Ovo se ne može postići preko noći, ali ako ne djelujemo sada, tranzicija neće ni započeti.

Upravo ove sedmice BiH je učestvovala na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Bonu, gdje su se vlade sastale kako bi sagledale provođenje obaveza preuzetih na COP26 u Glazgovu prošlog novembra. Vlade su se fokusirale na prednosti zajedničkog rada, a ne samo na izazove i u tom duhu razgovarale su o pripremama za sljedeću konferenciju - COP27 - u novembru 2022. u Šarm el Šeiku, Egipat.

Bosna i Hercegovina ima podršku svojih partnera da ubrza i pojača preduzimanje klimatskih mjera. Radimo sada zajedno da ovaj prelaz u našu održivu budućnost bude uspješan.

Imamo odgovornost osigurati da buduće generacije žive bez straha od klimatskih promjena i užasnih posljedica koje one mogu donijeti.

Vrijeme je da djelujemo sada! Jer imamo samo jednu planetu.

(Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini ambasador Johan Zatler i rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH Steliana Nedera )

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije