Prošao je Dan planete Zemlje. I šta sad? E, što bi rekli, odsad ništa neće biti isto. Predsjednik SAD Bajden je pozvao sve najveće svjetske lidere na Samit o uticaju na klimu, koji je bio održan 22. i 23. aprila. Na samitu su učestvovali lideri 67 zemalja i svi su iskazali spremnost da ubrzaju svoje napore za dostizanje neutralnog uticaja na prirodu i ostvarenje ciljeva iz Pariskog sporazuma.
Mnogi lideri su predstavili svoja dostignuća i ciljeve za smanjenje negativnog uticaja pa je tako premijer Izraela izjavio da Izrael od 2025. godine prestaje da koristi ugalj u proizvodnji energije, da više stotina startup kompanija u Izraelu radi na inovacijama u skladištenju solarne energije, kao i da se 93% otpadnih voda u Izraelu prečišćava.
Premijerka Norveške je predstavila planove svoje zemlje o skladištenju karbon-dioksida te o ulaganjima u energiju vjetra. Premijerka Danske je podsjetila da 50% energije koju troši Danska dolazi iz energije vjetra, te da će lider u kontejnerskom pomorskom saobraćaju, danska kompanija "Maersk", zajedno s američkim partnerima uskoro početi koristiti prvi brod koji ima neutralan uticaj na prirodu.
Predsjednik Bajden je objavio da će SAD do kraja 2030. godine smanjiti za 50% emisiju gasova, što je skoro duplo povećan cilj u odnosu na obećanje predsjednika Obame iz 2015. godine koji je tada obećao smanjenje za 28% u odnosu na nivo iz 2005. godine.
Bajden takođe zahtijeva da investicioni projekat koji će biti direktno usmjeren na izgradnju potrebne infrastrukture u SAD, koji je vrijedan 1,9 triliona dolara, ima za jedan od ciljeva smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, što su mnogi kod prve najave projekta zahtijevali s obzirom na to da je izgradnja infrastrukture tradicionalno vezana za "prljave tehnologije".
Ovo će biti istorijski pomak jer će dovesti do značajnih inovacija prvenstveno u proizvodnji cementa i asfalta. Sada su i kompanije iz "prljavih sektora" zasukale rukave i ozbiljno započele proces inovacija pa je tako "US Steel" definisao 2050. kao godinu kada će dostići neutralan uticaj u emisiji karbona.
Predsjednik Bajden takođe insistira da se kompanije listirane na berzama u SAD obavežu da obavezno izvještavaju o svom uticaju na prirodu, a to faktički znači da će skoro sve velike svjetske kompanije biti uključene u ovu obavezu jer imaju na neki način direktne ili indirektne veze s američkim berzama.
Osnivač "Microsofta" i veliki filantrop Bil Gejts je na forumu podsjetio da je ključ rješenja problema u inovacijama te da države moraju podržati napore kompanija i pojedinaca koji preuzimaju rizike da bi uveli inovacije u upotrebu. Majkl Blumberg, bivši gradonačelnik Njujorka i osnivač kompanije "Blumberg", napomenuo je da je bitno obezbijediti dovoljno informacija kako bi preduzetnici mogli donijeti što pametnije odluke koje će dovesti do kvalitetnijih inovacija.
Zaključak samita je da će borba za zaštitu životne sredine kroz inovacije kreirati milione novih poslova te da će značajno podržati rast svjetske ekonomije, što je potpuno drugačiji pristup od prijašnjih koji su ovaj problem posmatrali kao trošak, a ne kao investiciju i zaradu.
Više od 400 kompanija iz SAD je potpisalo zajedničku izjavu kojom se obavezuju da će smanjiti za minimalno 50% emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine. Među ovih 400 kompanija nalaze se neke od najvećih i najmoćnijih kompanija na svijetu kao što su "Apple", "Google", "Coca-Cola", "Microsoft", "Walmart", "General Electric", "General Motors".
Ovo možda mnogima nije bitno, ali je ovo početak ogromnih promjena, prvenstveno iz razloga što će se odluka ovako moćnih kompanija proširiti na sve partere, dobavljače koji čine lance snabdijevanja. Onda će te kompanije morati vršiti pritisak na svoje dobavljače. Ovo će sve dovesti do inovacija u mnogim sektorima, prvenstveno u sektorima transporta, proizvodnje cementa, pakovanja.
Finansijski sektor takođe igra jednu od najbitnijih uloga u promjeni cjelokupnog pristupa s ciljem dolaska do neutralnog uticaja na prirodu. Najveće svjetske finansijske kompanije se skoro konstantno utrkuju i povećavaju iznose koje će uložiti u zaštitu životne sredine i promociju održivog razvoja pa je tako JP "Morgan Chase" postavio cilj da do 2030. godine uloži 2,5 triliona dolara u borbu sa klimatskim promjenama kao investicije u održivi razvoj, dok je "Citigroup" zasad stao na jedan trilion, a Bank of America i HBSC su se obavezale da će do 2050. godine dostići neutralni uticaj na životnu sredinu te da će pojačati uticaj na svoje klijente da postupaju u istom pravcu.
Priča o zaštiti životne sredine je svakim danom sve jača. Sve više ljudi shvata da nemamo drugu planetu i da ako ovu ne sačuvamo - gotovi smo. Međutim, s obzirom na to da se koriste neki novi izrazi koji su uglavnom na engleskom jeziku, smatram da ih je potrebno objasniti. Veoma često se koristi izraz održivi razvoj (eng. sustainable development).
Ovdje se misli na takvo zadovoljavanje postojećih potreba koje će smanjiti mogućnost budućim generacijama da mogu isto tako zadovoljavati svoje potrebe. Tri temelja održivosti su životna sredina, ekonomija i društvo (eng. environmental, economic, and social), odnosno, plastično objašnjeno, planeta Zemlja, profit i ljudi. Predsjednik Bajden je uveo u upotrebu i novi izraz "environmental justice", odnosno da svaka osoba ima pravo na čistu vodu i čist vazduh.
Mi kao ljudsko društvo ne možemo funkcionisati bez ekonomskih aktivnosti, ali su nam potrebne aktivnosti i razvoj koji će ostaviti mogućnost normalnog života i za naše sljedeće generacije. Ovdje je bitno naglasiti da se u zadnje vrijeme sve više govori o konceptu ESG (Environmental Social Governance) koji uključuje zaštitu životne sredine, korporativnu društvenu odgovornost, zaštitu prava radnika te unapređenje sistema korporativnog upravljanja.
Kompanije koje se pridržavaju ovog koncepta postaju sve atraktivnije za ulagače koji očekuju njihovu veću profitabilnost te samim tim i veću zaradu za sebe. Sve više se insistira na uspostavljanju sistema izvještavanja o ESG-u. Vlada Novog Zelanda je prva napravila iskorak te će u narednim mjesecima predložiti zakon o obaveznom izvještavanju kompanija o uticaju na prirodu.
A šta mi možemo uraditi? Za početak, i to odmah, zabraniti izgradnju malih hidrocentrala, promijeniti regulativu i uvesti obavezno izvještavanje kompanija o uticaju na prirodu, unaprijediti regulativu u vezi s recikliranjem otpada te promovisati i podsticati privatne investicije u taj sektor, a s tim u vezi redefinisati koncept regionalnih deponija koji se pokazao kao veoma loš, nastaviti i intenzivirati projekte utopljavanja stambenih objekata.
Veoma bitan segment na kom se mora početi raditi što prije je tretman i upravljanje otpadnim vodama. Naša priroda nam daje šansu da možemo od nje da živimo. Boljim upravljanjem stvaramo pretpostavke za održivi razvoj turizma, koji podstiče i druge poslove i ima veoma širok uticaj na cjelokupnu privredu. USAID je započeo ogromni, 16 miliona dolara vrijedan projekat podrške razvoju turizma u BiH s ciljem da Bosna i Hercegovina bude "najbolja nova destinacija na svijetu".
Na ovaj način ćemo lakše prevazići negativne efekte hrabrih odluka koje moramo donijeti veoma brzo, a tiču se prestanka korištenja uglja. Drugi sektori privrede koji će se razvijati će preuzeti trenutno zaposlene u sektoru vađenja i prerade uglja, a nama će ostati prelijepa priroda i velik broj stranih, bogatih gostiju, od kojih ćemo moći lijepo živjeti. Ovo mnogima izgleda kao utopija, ali ako pogledate šta se dešavalo sa Trebinjem u posljednjih deset godina, vidjećete da turizam i djelatnosti njemu bliske sada doprinose više ekonomiji od elektroprivrede.
Sljedeći veliki skup je UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama u Glasgovu u novembru. Ovo će svima nama biti sljedeća kontrolna tačka šta smo uradili na očuvanju naše drage planete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.