BANJALUKA - Srpski jezik veoma je podložan prihvatanju stranih riječi i oni koji ih u velikoj mjeri koriste smatraju da na taj način ostavljaju utisak učenih i obrazovanih ljudi, što nije pravilo, kazao je Dragomir Kozomara, profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za "Nezavisne novine", povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Kako on kaže, tuđice treba upotrebljavati kad nemamo odgovarajuću zamjenu domaćom riječju.
"U gore pomenutom slučaju, kako je govorio i Vuk, bolje je upotrijebiti stranu riječ nego je nakaradno prevoditi", pojasnio je Kozomara.
Prema riječima Goran Milašina, višeg asistenata na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, internet revolucija i s njom povezana jezička globalizacija, koja se ogleda u ekspanziji engleskog jezika širom svijeta, dovele su do velikog upliva engleskih riječi u srpski jezik, prvenstveno posredstvom novih tehnologija, medija i reklama.
"Elektronska komunikacija, kao sastavni dio naših života, odvija se uglavnom uz obilato korištenje anglicizama: apgrejd, aploud, bag, odnosno bagovati, bekap, brauzer, guglovati, daunloud, lajk, odnosno lajkovati, mim, post, sejvovati, selfi i drugo", istakao je Milašin za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, popularne društvene mreže, Facebook, Twitter, Instagram i TikTok svojim specifičnim žargonom naročito su doprinijele tome.
"Važno je naglasiti da srpski jezik nikada nije pružao sistematski otpor prema stranim jezičkim uticajima, samo što su oni danas snažniji i očigledniji, te ne treba gajiti iluziju da se ove promjene mogu zaustaviti niti to treba da nam bude cilj. To je samo jezički odgovor na novo doba i njegove izazove, čime se potvrđuje davno postavljena teza da je jezik slika spoljnog svijeta", pojasnio je on.
Mnogo je važnije, kako on navodi, da njegujemo jezičku kulturu i u školama, i u medijima, što bi pomoglo govornicima našeg jezika da procijene kada postoji stvarna potreba za korištenjem neke strane riječi.
Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske, potvrdila je da postoji opravdana upotreba tuđica, kada u maternjem jeziku ne postoji riječ za određeni pojam i kada je sasvim logično, a i poželjno da se posegne za prilagođavanjem stranih riječi.
"Sa druge strane, sasvim nemarna upotreba stranih riječi, koja nema nikakvu svrhu, a pogotovo komunikativnu, jer je bliska samo uskom krugu ljudi, recimo, istoj generaciji ili profesiji, neopravdana je, štetna i treba je izbjegavati", istakla je Savićeva.
Ona je dodala da se, nažalost, bilježi ne samo slabije poznavanje sopstvenog jezika već i rekordna nezainteresovanost za njegovo izučavanje ili čuvanje, te se jezik danas često, pogotovo među mladim ljudima, doživljava kao nešto komplikovano i nešto što ne ide u korak s vremenom, ali to je prolazna moda.
"Maternji jezik se štiti čitanjem, pisanjem, stalnim obogaćivanjem rječnika, korištenjem svog pisma i poštovanjem i učenjem drugih jezika i kultura", zaključila je ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.