MOSKVA, KIJEV - Razmjena ratnih zarobljenika i nastavak razgovora jedini su konkretni rezultati susreta američkih, ruskih i ukrajinskih predstavnika u Abu Dabiju, ocijenio je spoljnopolitički komentator i nekadašnji dopisnik iz Berlina Miroslav Stojanović.
Glavne prepreke mirovnom sporazumu
- Teritorije i bezbjednost ostaju ključni sporovi
- Razmjena zarobljenika donosi konkretan humanitarni pomak
- Evropa će učestvovati u narednoj rundi
- Nedostatak povjerenja otežava postizanje trajnog dogovora
- Donbas ostaje jedno od ključnih spornih pitanja
Govoreći o razgovorima američkih specijalnih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, Stojanović je za Euronews Srbija rekao da je otvaranje pregovora poslije devet mjeseci pauze značajno, ali da je put do ozbiljnijeg sporazuma i dalje dug.
Vezane vijesti:
Prema njegovoj ocjeni, moguće je da će razmjena obuhvatiti između 1.000 i 1.500 zarobljenika sa obje strane, što predstavlja važan humanitarni rezultat.
Kao pozitivan pomak izdvojio je i mogućnost širenja inicijative koja je već sprovedena u jednom ukrajinskom gradu, na inicijativu prve dame Sjedinjenih Američkih Država Melanije Tramp.
"Ništa se nije moglo očekivati na tom prvom sastanku. To je devet mjeseci pauze, tako da je dobro da se otvore, na neki način, malo ta vrata, ali je dug put do jednog ozbiljnijeg sporazuma", rekao je Stojanović.
Glavne prepreke
Prema njegovim riječima, suštinski sporovi i dalje se vode oko pitanja - teritorija i bezbjednosti, i to bezbjednosti Ukrajine, ali i Rusije.
Stojanović smatra da će nova runda razgovora vjerovatno biti održana relativno brzo, kako bi se stvorili uslovi za ozbiljnije pregovore.
Kao jedan od razloga naveo je očekivani susret američkog, ruskog i kineskog predsjednika, Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga, u Kini, 18. i 19. novembra.
Susret Putina i Merkelove?
Govoreći o mogućnosti susreta Putina i bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, Stojanović je rekao da ne očekuje njihov bilateralni razgovor u skorije vrijeme, ali da bi do susreta moglo da dođe na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovoj ocjeni, Merkelova je trenutno među rijetkim evropskim političarima koji bi mogli da vode ozbiljan razgovor sa ruskim predsjednikom.
"Ona je jedini evropski državnik koji sada može da razgovara sa Putinom", ocijenio je Stojanović, ukazujući na političke i ekonomske probleme sa kojima se suočava aktuelni njemački kancelar Fridrih Merc, kao i na to da se francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu približava kraj mandata.
Stojanović je objasnio da se jedan od ključnih sporova odnosi na dio Donbasa koji je i dalje pod kontrolom ukrajinskih snaga. Iako je riječ o relativno malom dijelu teritorije, on ima veliki strateški značaj zbog vojnih utvrđenja i položaja koji bi ruskim snagama mogao da omogući dalje napredovanje.
"To je strateški teren gde su najveća ukrajinska utvrđenja. Ukrajinci se plaše da bi, ako Rusi pređu na tu stranu, bio otvoren čitav ravan prostor i da bi mogli lako da napreduju prema Kijevu", naveo je Stojanović.
Dodao je da se na tom području nalaze i značajni prirodni resursi, zbog kojih su za njega zainteresovani ne samo Ukrajina i Rusija, već i evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države.
Riječ je, kako je objasnio, o uglju važnom za ukrajinsku metaluršku industriju, ali i o litijumu i drugim rijetkim mineralima.
"Bitka nije samo oko tih 10 ili 15 odsto teritorije, nego i oko toga ko bi mogao da kontroliše teren koji je veoma bogat rudama", rekao je Stojanović.
Nedostatak povjerenja
Govoreći o crvenim linijama zaraćenih strana, Stojanović je naveo da se Ukrajina poziva na Povelju Ujedinjenih nacija i načelo nepovredivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Međutim, ocijenio je da je u trenutnim okolnostima teško ostvariti takav zahtjev, imajući u vidu da Moskva insistira na tome da teritorije na kojima je uspostavila kontrolu ostanu pod njenom vlašću.
Prema njegovim riječima, ruska strana insistira na jasno definisanim granicama, kako bi se izbjegle nejasne teritorijalne zone koje bi mogle ponovo da izazovu političke, ali i vojne sukobe.
Ipak, kao jedan od najvećih problema u pregovorima Stojanović je izdvojio nedostatak povjerenja u sporazume, prenosi Euronews.
Podsjetio je na Minske sporazume, kao i na Štajnmajerovu formulu, koji su trebali da doprinesu rješavanju sukoba u istočnoj Ukrajini, ali nisu sprovedeni.
"Nepovjerenje i Ukrajinaca i Rusa prema svim dogovorima sasvim je razumljivo", zaključio je Stojanović.
Evropa i pregovori
Evropske zemlje učestvovaće u narednoj rundi pregovora o okončanju rata u Ukrajini, potvrdio je Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa i njegov specijalni izaslanik.
Ova najava uslijedila je nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Dablinu 12. novembra, prenosi BBC News Russian.
"Ovaj dogovor ne možemo zaključiti bez Evropljana za pregovaračkim stolom", rekao je Kušner novinarima nakon sastanka, navodi NV.
Da će evropski predstavnici učestvovati u narednoj rundi pregovora, potvrdio je i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof, pozivajući se na saglasnost ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Evropljani će se pridružiti na narednom sastanku, što smatramo veoma važnim trenutkom, jer su oni naši partneri i važno nam je da učestvuju", izjavio je Vitkof, prenosi Reuters.
Putin je, međutim, ukazao na ozbiljne razlike u odnosima Rusije i Evropske unije. Tvrdi da Moskva nikada nije odbijala dijalog s evropskim zemljama, već da su upravo one prekinule komunikaciju s Rusijom.
Ranije je AFP objavio da bi tri evropske zemlje mogle poslati savjetnike ili diplomate na predstojeće pregovore.
