BANJALUKA - RS bi u cilju olakšavanja registracije novih preduzeća i unapređenja ukupnog poslovnog okruženja mogla formirati republičku agenciju za privredne registre, po uzoru na Srbiju.
Prijedlog koji ide u tom pravcu biće iznesen u elaboratu o on-line (elektronskoj) registraciji privrednih društava, kazao je Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, koja u saradnji sa Ministarstvom pravde RS privodi kraju izradu tog važnog dokumenta.
Rajčević ukazuje da projekat on-line registracije privrednih društava podrazumijeva sveobuhvatnu legislativnu i organizacionu reformu koja bi omogućila elektronski upis privrednih subjekata.
"Došli smo na mini-revolucionarnu ideju da se čitav proces registracije poslovnih subjekata odvija na jednom mjestu, kao servis 'one stop shop', ali u institucionalnom smislu. Za to je prvo potrebna reforma legislative, od Zakona o registraciji poslovnih subjekata i sličnih zakona koji u postojećem obliku ne poznaju institut elektronske registracije privrednih društava, već zahtijevaju isključivo papirnatu formu", ističe Rajčević.
Prema njegovom mišljenju, to bi se moglo izvesti kroz osnivanje entitetske agencije za privredne registre, poput srbijanske, koja bi iz postojećih institucija izuzela nadležne poslove, čime bi se, između ostalog, rasteretio rad okružnih privrednih sudova kod kojih se sada registruju privredna društva.
"Kao što su zakonskim rješenjima u RS katastarske knjige izuzete iz osnovnih sudova, bilo bi dobro i procesne radnje registracije privrednih društava izuzeti iz okružnih privrednih sudova, jer je osnovna funkcija tih sudova vođenje privrednih procesa i presuđivanje", navodi Rajčević.
On ukazuje da i direktiva EU o registraciji poslovnih subjekata nalaže objedinjavanje svih procesnih funkcija u smislu upisa preduzeća na jednom mjestu.
Agencija za privredne registre bi, prema toj zamisli, značajno skratila sve procedure i ponudila široki spektar usluga svim fizičkim i pravnim licima zainteresovanim za obavljanje poslova, uključujući i baze podataka o stečajnim masama i založnim pravima.
Rajčević ocjenjuje to potpunijim, efikasnijim i ekonomičnijim konceptom od ideja o elektronskom uvezivanju entitetskih institucija uključenih u registracioni i postregistracioni proces (okružni privredni sudovi, osnovni sudovi, Poreska uprava RS, Republički zavod za statistiku, opštinske uprave).
"To je moj lični stav koji nije usaglašen na nivou Vlade RS, ali će prijedlog Agencije za informaciono društvo u eleboratu ići u pravcu da se formira jedinstvena adresa koja bi se bavila procesnim pitanjima", naglašava Rajčević, izražavajući očekivanje da će se takav prijedlog na dnevnom redu Vlade RS naći u drugom polugodištu 2012.
Iskustvo Srbije
Srbija je osnivanjem Agencije za privredne registre uveliko uklonila administrativne barijere za pokretanje biznisa, a sa druge strane, nije opteretila državni budžet, jer se finansira kroz naplatu naknada za pružene usluge, čija se tarifa nije mijenjala od njenog osnivanja 2005. godine.
Formiranje ove agencije nije iziskivalo povećanje broja činovnika u javnoj upravi, već je, naprotiv, racionalizovana javna administracija. Naime, 350 službenika i angažovanih osoba Agencije zamijenilo je nekadašnjih 1.500 zaposlenih u drugim službama (trgovinski sudovi, opštinske uprave, republički organi).
Agencija, uprkos svemu, nije uspjela da riješi sve probleme, jer je u Srbiji, po izvještaju Svjetske banke "Doing Business 2012", za pokretanje firme, ipak, potrebno proći sedam koraka za 13 dana (u BiH 12 koraka za 40 dana).
Projekat
"Nezavisne novine" su u proteklih sedam mjeseci sprovele projekat "Istraživanje administrativnih barijera za registraciju i početak rada privrednog društva u RS - kako do preduzeća za 48 časova".
Realizacija projekta s ciljem provjere efikasnosti javne administracije odvijala se kroz anonimni proces otvaranja firme pod nazivom "Projekat NN" d.o.o. sa sjedištem u Banjaluci, čiji je osnivač novinar "Nezavisnih".
Čitaoce ćemo u nastavcima detaljno upoznati sa svim koracima koje je prošao novinar osnivač firme, ukazati na nepotrebne administrativne barijere i iznijeti prijedloge stručne javnosti za skraćenje procedura koje uveliko kreiraju poslovni ambijent u zemlji.
Vezane vijesti:
Istraživanje Nezavisnih novina (I): Skoro dva mjeseca za osnivanje firme
Istraživanje Nezavisnih novina (II): Zauzetost notara odlaže dalje procedure
Istraživanje Nezavisnih novina (III): Banka zbog službenika ostala bez klijenta
Istraživanje Nezavisnih novina (IV): Izmjene zakona zbunile službenika i otegle proces
Istraživanje Nezavisnih novina (V) : Smanjili papirologiju, povećali troškove
Istraživanje Nezavisnih novina (VI ): Pečat, statistika, poreska registracija...
Istraživanje Nezavisnih novina (VII): Rješenje za obavljanje djelatnosti dobio za dan
Istraživanje Nezavisnih novina (VIII): Trošak za početak rada firme veći od 5.000 KM
Istraživanje Nezavisnih novina (IX dio): Praksa probija propisane rokove
Istraživanje Nezavisnih novina (X dio): Banjaluka spora, ali efikasnija od BiH
Istraživanje Nezavisnih novina (XI dio): Neuvezanost sudova odugovlači proces
Istraživanje Nezavisnih novina (XII dio): Nepotrebne ponovne dostave istih spisa
Istraživanje Nezavisnih novina (XIII dio): Uspostaviti servis one stop shop