Milioni ljudi svakodnevno započinju dan kafom, čajem ili drugim napitkom s kofeinom, očekujući da će im pomoći da se razbude, bolje koncentrišu ili lakše obave zahtjevne zadatke.
Milioni ljudi svakodnevno započinju dan kafom, čajem ili drugim napitkom s kofeinom, očekujući da će im pomoći da se razbude, bolje koncentrišu ili lakše obave zahtjevne zadatke.
Međutim, nova studija pokazuje da uticaj kofeina na naše kognitivne sposobnosti može biti složeniji nego što se često misli.
Iako je poznato da kofein može da utiče na pažnju, budnost i vrijeme reakcije, njegov učinak na složenije misaone procese nije tako jednostavan.
Šta je pokazala nova studija?
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nutrients" ispitivalo je šta se događa nakon uzimanja 300 miligrama kofeina rano ujutro, otprilike sat vremena prije testiranja.
U istraživanju je učestvovao 51 rekreativno aktivan muškarac. Učesnici su inače unosili manje od 150 miligrama kofeina dnevno.
Tokom eksperimenta dobili su 300 miligrama kofeina, placebo ili nisu uzeli nikakvu tabletu, a istraživači su zatim ispitivali njihove kognitivne sposobnosti i reaktivnu agilnost.
Rezultat je bio zanimljiv – kofein nije doveo do značajnog poboljšanja na korištenim kognitivnim testovima niti je poboljšao reaktivnu agilnost.
Nisu utvrđene ni značajne razlike u raspoloženju, osjećaju umora i budnosti, simptomima povezanim s kofeinom, kao ni u mjerenim tjelesnim temperaturama.
Zašto je važno ko je učestvovao u istraživanju?
Rezultate, međutim, ne treba tumačiti kao dokaz da kofein nema nikakav uticaj na mentalne ili fizičke sposobnosti.
Učesnici su bili rekreativno aktivni muškarci koji su inače konzumirali relativno malo kofeina, a testiranje je obavljeno u strogo kontrolisanim ranojutarnjim uslovima.
Istraživači su kontrolisali i raspored spavanja učesnika kako bi smanjili mogućnost da razlike u snu i cirkadijalnom ritmu utiču na rezultate.
To je važno jer efekat kofeina može zavisiti od brojnih faktora, uključujući količinu sna, vrijeme uzimanja, uobičajenu konzumaciju kofeina i individualne razlike među ljudima.
Kako kofein djeluje?
Jedan od najpoznatijih mehanizama djelovanja kofeina povezan je s adenozinom, supstancom koja se tokom budnosti postepeno nakuplja i doprinosi osjećaju pospanosti.
Kofein blokira adenozinske receptore, zbog čega možemo da se osjećamo budnije.
Ali osjećaj veće budnosti ne mora automatski značiti i bolje rezultate na svim vrstama mentalnih zadataka.
Autori nove studije podsjećaju da su koristi kofeina za neke jednostavnije kognitivne funkcije, poput pažnje, budnosti i vremena reakcije, ranije već zabilježene. Kada je riječ o složenijim funkcijama, poput rješavanja problema i donošenja odluka, rezultati istraživanja nisu tako jednoznačni.
Znači li to da jutarnja kafa nema efekta?
Ne.
Rezultati ove studije odnose se na određenu grupu ispitanika i određene uslove eksperimenta. Ne mogu se automatski primijeniti na žene, osobe koje redovno piju velike količine kafe, vrhunske sportiste, neispavane ljude ili osobe drugačijeg dnevnog ritma.
Studija zato ne pokazuje da je jutarnja kafa "beskorisna", već da kod naspavanih mladih muškaraca koji inače konzumiraju malo kofeina doza od 300 miligrama nije donijela mjerljivo poboljšanje na testovima složenijih kognitivnih sposobnosti korištenim u ovom istraživanju.
Drugim riječima, osjećaj da nas kafa razbuđuje i stvarno poboljšanje rezultata na zahtjevnim mentalnim zadacima nisu nužno ista stvar.
Napomena: Reakcija na kofein razlikuje se od osobe do osobe i zavisi od količine, navika, sna, zdravstvenog stanja i drugih faktora. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet.