Zaboravljanje imena i gubljenje ključeva često se povezuju sa demencijom, ali promjene u govoru takođe mogu biti jedan od ranih znakova bolesti. Duže pauze tokom razgovora, poteškoće u pronalaženju riječi ili gubljenje niti usred rečenice mogu ukazivati na kognitivne poteškoće.
Nil K. Šah, koji se bavi organizacijom njege starijih osoba, predložio je jednostavnu vježbu koja traje samo 60 sekundi, piše Unilad.
Na koje promjene u govoru treba obratiti pažnju?
Šah je direktor platforme CareYaya, koja povezuje porodice sa studentima zdravstvenih studija koji pružaju pomoć u njezi. Govoreći o mogućim ranim znacima Alchajmerove bolesti, pozvao se na istraživanja koja povezuju kognitivne promjene s načinom govora.
Prema njegovim riječima, pažnju treba obratiti na osobe kojima je potrebno sve više vremena da odgovore na jednostavno pitanje ili se često ne mogu sjetiti određene riječi.
Umjesto konkretnog naziva predmeta, na primjer, mogu početi da koriste izraze poput „ona stvar“ ili „ono nešto“. Još jedan mogući znak jeste često gubljenje niti tokom razgovora, zbog čega osoba prekida rečenicu i pokušava da je započne ispočetka.
Ipak, takve poteškoće ne moraju značiti da osoba ima demenciju. Važno je obratiti pažnju na promjene u odnosu na njen uobičajeni način govora, posebno ako postaju sve izraženije.
Vježba koja traje 60 sekundi
Šah je na Jutjubu predstavio jednostavnu vježbu koja se koristi i u kliničkim procjenama kognitivnih sposobnosti.
„Zamolite supružnika ili roditelja za kojeg ste zabrinuti da za 60 sekundi nabroji što više životinja“, savjetovao je. Zadatak je jednostavan: osoba treba tokom jednog minuta navesti što više različitih životinja kojih može da se sjeti.
Šah navodi da rezultat manji od 15 životinja može biti razlog za dodatnu provjeru kognitivnih sposobnosti. Međutim, taj broj nije univerzalna granica za otkrivanje demencije jer rezultat može zavisiti od starosti, obrazovanja, jezika i drugih faktora.
„Potrebna je samo jedna minuta i ne košta ništa“, rekao je Šah, dodajući da bi osobe zabrinute zbog rezultata trebalo da se obrate ljekaru.
Važno je naglasiti da ova vježba nije dijagnostički test koji se može samostalno koristiti za potvrđivanje ili isključivanje demencije.
Ljudi podijelili svoja iskustva
Šahov snimak izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama. Neki korisnici istakli su da su određene govorne navike imali cijeli život.
„Stvari nazivam 'onim nečim' još od djetinjstva“, napisao je jedan korisnik. „Gubim ključeve i zaboravljam imena otkad sam bio dijete“, dodao je drugi.
Jedan komentator objasnio je zašto često zastaje prije odgovora. „Dovoljno dugo zastanem prije nego što odgovorim na bilo koje pitanje. To me spašava od nevolja. Daje mi vremena da razmislim o posljedicama i izbacim izjave koje bi se mogle pogrešno protumačiti. Nisu sve duge pauze znak demencije“, poručio je.
Drugi su pohvalili jednostavnost vježbe.
„Odličan rani kognitivni pregled koji čuva dostojanstvo starije osobe, za razliku od crtanja satova ili pamćenja pet nasumičnih riječi koje treba ponoviti nekoliko minuta kasnije“, napisao je jedan komentator.