Život

Mostarac Ibro Memić: Enigmatika je vrlo zahtjevna vještina

Mostarac Ibro Memić: Enigmatika je vrlo zahtjevna vještina
Foto: Anadolija | Mostarac Ibro Memić: Enigmatika je vrlo zahtjevna vještina
Anadolija

Ibro Memić ('73) živi u podveleškom selu Kružanj istočno od Mostara. Od 1998. godine bavi se enigmatikom, odnosno kreiranjem križaljki, anagrama i drugih enigmatskih formi.

Svoje radove objavljuje u bosanskohercegovačkim i hrvatskim izdanjima kao što su "Sezam", "Big skandi", "Mix skandi", "Enigma", "Enigmatski đerdan", "Skandi Planjax", "Skandi Sezam", "Sezam" te "Feniks" i "Skandi Feniks" iz Rijeke i u zagrebačkoj "Kviskoteci", "101 skandi" i "50 skandi".

Dobitnik je Planjaxove "Plakate 2019. godine". Redovni je učesnik susreta i programa koji okupljaju enigmatičare u Bihaću i Širokom Brijegu.

Enigmatika je vještina sastavljanja i rješavanja zagonetki, križaljki, premetaljki, rebusa sastavljenih od slova, riječi, brojeva i slika. Enigmatika je označena kao deseta umjetnost.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Enigmatika je bila izuzetno popularna ranije kao oblik zabave koji je zahtijevao visok nivo opšteg znanja i sklonosti ka čitanju.

"Sa križaljkama sam se upoznao preko mog starijeg brata koji je kupovao često križaljke. Vremenom sam stekao samopouzdanje i motivaciju da se okušam u kreiranju križaljki. U maju 1998. godine objavljeni su moji prvi radovi u sarajevskom 'Sezamu', koji nažalost ne izlazi više. Poslao sam četiri anagrama, odnosno premetaljke, a poslije toga slao sam križaljke", kaže na početku razgovora za Anadoliju Ibro Memić.

U protekle 23 godine objavio je više od 7.000 radova u bosanskohercegovačkim i hrvatskim publikacijama.

"Od 2000. godine počeo sam raditi za Planjaxov 'Đerdan' koji izlazi i danas u Tešnju, a radio sam i za 'Avazova' izdanja koja su povremeno štampana. Nažalost, honorari domaćih izdavača su se iz godine u godinu smanjivali, tako da sam proširio svoje djelovanje na Hrvatsku", pojašnjava Memić.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

U Hrvatskoj enigmatika je na izuzetno visokom nivou i ima bogatu tradiciju.

"Od 2013. godine radim za riječki 'Feniks', koji je najjači enigmatski časopis u regiji. To je bio veliki izazov za mene jer križaljke za njih radim po hrvatskoj gramatici i pravopisu što otežava uklapanje sa stranim riječima. Olakšavajuća okolnost jest to što na internetu postoje platforme za hrvatski jezik koje nemamo za bosanski jezik. Trenutno radim samo za hrvatska izdanja 'Kviskoteku' i 'Feniks', koji plaćaju tri do četiri puta više od bosanskohercegovačkih izdavača", dodaje Memić.

Križaljka nastaje iz centralne teme, odnosno pojma.

"Prvo odredimo temu križaljke. To mogu biti poznate ličnosti, geografski pojmovi ili teme iz kulture sa kojima uklapamo druge riječi vodoravno i uspravno. Enigmatika je vrlo zahtjevna vještinam, pa se zbog toga njome bave vrlo obrazovani pojedinci, ali ima i nas 'običnih' zaljubljenika", kaže Memić.

Enigmatičari se okupljaju i druže, odnosno razmjenjuju iskustva.

"Široki Brijeg je centar enigmatike u Hercegovini gdje se početkom augusta organizuju susreti već devetu godinu, a najveće regionalno okupljanje je u Bihaću na Festivalu enigmatičara na Uni, koje organizuje Hajrudin Hodžić", dodaje Memić.

Razvoj tehnologija i društvenih mreža je uz opće smanjenje čitalačkih navika dodatno udaljilo knjigu od svih generacija, a posebno od mladih.

"Prije rata sarajevski 'Orbis' je bio najjači enigmatski časopis kod nas kojeg je uređivao Hajrudin Hodžić. Poslije rata 'Sezam' je obnovu tu djelatnost. Uvođenjem PDV-a počinje slabljenje štampe u Bosni i Hercegovini, a poplava izdanja, odnosno nelojalna konkurencija iz Srbije i Hrvatske su doprinijele gašenju pojedinih publikacija, odnosno smanjenju tiraža. Internet je sa jedne strane olakšao rad enigmatičara, ali Klaićev 'Rječnik stranih riječi' je i dalje nezaobilazan priručnik. Križaljke nisu konkurentne instant zabavi koju nudi internet i društvene mreže zbog čega su u padu tiraži enigmatskih izdanja, a lančano i honorari za nas enigmatičare", pojašnjava Memić.

Pandemija je izuzetno povoljno djelovala na prodaju štampanih izdanja tako da je porasla potražnja za enigmatskim izdanjima.

"Usljed pandemije COVID-19, odnosno izolacije, ljudi su se vratili starim navikama zabave kroz ispunjavanje križaljki što je podiglo prodaju enigmatskih izdanja za 30 posto, a možda i više. To je bilo veliko iznenađenje za izdavače koji su par godina ranije bili u velikoj krizi ili pred gašanjem", zaključuje Ibro Memić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije