Pobjeda demokrata na izborima za Kongres SAD dodatno je uzdrmala američke berze, a najveći pritisak osjetile su tehnološke kompanije koje su godinama profitirale od ogromnog interesovanja za vještačku inteligenciju. Investitori se sada pitaju da li je riječ o privremenom padu ili početku pucanja finansijskog balona koji je nastao oko AI industrije.
Rasprodaja akcija na američkom tržištu u četvrtak posebno je pogodila Nasdaq, berzu na kojoj se trguje akcijama tehnoloških giganata poput Nvidije, Alphabeta, Mete i Applea.
Kako piše BBC, pad je uslijedio nakon ubjedljive pobjede demokrata na izborima za Kongres, zahvaljujući kojoj je ova stranka preuzela kontrolu nad oba doma američkog parlamenta.
Takav rasplet mogao bi značajno promijeniti odnos Vašingtona prema tehnološkim kompanijama, naročito kada je riječ o izgradnji ogromnih data centara koji predstavljaju osnovu razvoja vještačke inteligencije.
Brojni demokratski kandidati tokom kampanje protivili su se nekontrolisanom širenju tih postrojenja, upozoravajući na njihovu ogromnu potrošnju električne energije i vode, kao i na posljedice po lokalne zajednice.
Kako je nastala AI zlatna groznica?
Predstavljanje ChatGPT-a krajem 2022. godine pokrenulo je talas interesovanja za vještačku inteligenciju kakav tehnološka industrija dugo nije vidjela.
Investitori su počeli da ulažu milijarde dolara u proizvođače čipova, izgradnju data centara, energetsku infrastrukturu i kompanije koje razvijaju AI modele.
Vrijednosti pojedinih tehnoloških kompanija naglo su porasle, a vještačka inteligencija postala je jedan od glavnih pokretača rasta američkih berzi.
Prema istraživanju Goldman Sachsa koje prenosi BBC, ulaganja u AI tokom 2026. godine mogla bi dostići čak bilion dolara.
Međutim, ogromna ulaganja donose i ogromna očekivanja.
Investitori sada sve češće postavljaju pitanje kada će se potrošene milijarde pretvoriti u zaradu i mogu li kompanije opravdati tržišne vrijednosti koje su dostigle.
Zabrinutost je dodatno porasla zbog upozorenja pojedinih istraživača o bezbjednosnim rizicima razvoja napredne vještačke inteligencije, što bi moglo otvoriti prostor za strožu regulaciju.
Zašto su data centri postali političko pitanje?
Dok je administracija predsjednika Donalda Trampa snažno podržavala ubrzani razvoj vještačke inteligencije, demokrati su tokom izborne kampanje sve više pažnje posvećivali problemima koje data centri stvaraju lokalnom stanovništvu.
Riječ je o postrojenjima koja zahtijevaju ogromne količine električne energije, često troše mnogo vode za hlađenje i zauzimaju velike površine zemljišta.
Stanovnici pojedinih američkih zajednica strahuju da bi njihovo širenje moglo dovesti do povećanja računa za struju i dodatnog opterećenja lokalne infrastrukture.
Koliko je otpor izražen pokazuje anketa Gallupa iz maja, prema kojoj se čak 71 odsto Amerikanaca protivi izgradnji data centra u svojoj lokalnoj zajednici.
Poređenja radi, izgradnji nuklearne elektrane protivilo bi se 53 odsto ispitanika.
Jedan od političara koji su tokom kampanje otvoreno govorili o potrebi regulisanja AI industrije jeste James Talarico, demokrata koji je pobijedio na izborima za Senat u Teksasu.
"Iako želimo da zaštitimo vodeću poziciju Amerike u oblasti vještačke inteligencije, još pokušavamo da razumijemo kako će ona uticati na sve, od načina na koji radimo do načina na koji naša djeca uče", rekao je Talarico.
"Moramo zaštititi Amerikance i uspostaviti jasne i dosljedne zakone za kompanije", dodao je.
Zašto je pobjeda demokrata posebno važna za Teksas?
Teksas, koji je godinama važio za jedno od najčvršćih republikanskih uporišta, postao je važno središte američke tehnološke industrije.
Novoizabrana demokratska guvernerka Gina Hinojosa tokom kampanje obećala je moratorijum na izgradnju novih data centara.
Njena pobjeda mogla bi predstavljati ozbiljan izazov za tehnološkog milijardera Elona Muska, koji je značajan dio poslovanja kompanija Tesla i SpaceX preselio upravo u Teksas.
Musk je, prema BBC-ju, potrošio gotovo 450 miliona dolara na podršku republikanskim kampanjama tokom izbora za Kongres.
S demokratama koji sada kontrolišu oba doma Kongresa, očekuje se snažnije protivljenje Trampovoj tehnološkoj politici i pokušaji donošenja zakona koji bi mogli ograničiti širenje AI infrastrukture.
To ne znači da će razvoj vještačke inteligencije biti zaustavljen, ali bi mogao postati skuplji i podložniji strožim pravilima.
Hoće li tehnološke akcije nastaviti da padaju?
Tudor Brown, suosnivač britanske tehnološke kompanije Arm Holdings, podsjeća da se vrijednosti akcija zasnivaju na očekivanim budućim prihodima, a ne samo na zaradi koju kompanije trenutno ostvaruju.
Ukoliko se pokaže da AI industrija neće donijeti onoliko velike prinose koliko su investitori očekivali, dio njih mogao bi odlučiti da proda akcije.
Ipak, Brown smatra da trenutna nervoza na tržištu ne mora značiti početak velikog sloma.
Prema njegovim riječima, vrijednosti akcija bile su podstaknute očekivanjima o "gotovo beskonačnom rastu vještačke inteligencije", nakon čega je uslijedila "određena panika".
"Postoji prirodna donja granica ovog pada", kaže Brown.
"Nakon toga, mislim da će se pokazati da ove kompanije zapravo i dalje ostvaruju veliku zaradu", dodao je.
Drugačiji pogled ima Nandini Roy Choudhury iz kompanije Future Market Insights.
Ona smatra da će investitori pažljivo procjenjivati može li politička promjena u Vašingtonu dovesti do ograničenja izgradnje data centara, potrošnje energije i primjene AI tehnologija.
Zbog toga ne očekuje brz i sveobuhvatan oporavak tehnoloških akcija.
Umjesto toga, investitori bi mogli postati mnogo izbirljiviji i novac usmjeravati prema kompanijama koje imaju stabilnije finansije i jasnije izglede za ostvarivanje profita.
Puca li balon ili se tržište vraća u realnost?
Iako su američki izbori dodatno uznemirili investitore, sumnje u održivost AI procvata postojale su i prije nego što su birači izašli na birališta.
Osnovni problem ostaje isti: tehnološke kompanije ulažu ogromne iznose u razvoj vještačke inteligencije, ali još nije jasno koliko će brzo i u kojoj mjeri ta ulaganja početi da se isplaćuju.
Nova politička situacija u SAD mogla bi dodatno povećati troškove poslovanja, naročito ako budu uvedena stroža pravila za izgradnju data centara.
Zato će naredni mjeseci biti važni ne samo za američke tehnološke gigante nego i za svjetske berze, koje su posljednjih godina snažno zavisile od rasta kompanija povezanih s vještačkom inteligencijom.
Ključno pitanje više nije samo koliko će AI industrija rasti, nego koliko su investitori spremni da plate za taj očekivani rast.