Trebao je biti završen za tri godine i postati ključni dio nove saobraćajne veze kojom bi se od Goražda do Sarajeva stizalo za oko 45 minuta. Sedam godina nakon početka gradnje, kroz tunel Hranjen još se ne može voziti.
Do sada je uloženo 179 miliona KM, završeno je oko 70 odsto tunela, a procjene su da će za završetak biti potrebno još približno toliko novca.
To znači da bi ukupna ulaganja mogla dostići oko 358 miliona KM. Ni aktuelni ugovor, međutim, ne obuhvata sve radove potrebne za potpuno završavanje tunela.
Kako je projekat koji je trebalo završiti za tri godine došao do sedme godine gradnje, istraživala je Federalna televizija.
Počeli sa 80 miliona, iako se znalo da treba mnogo više
Jedan od ključnih problema, prema ljudima koji danas vode projekat, napravljen je još na njegovom početku.
Prvi ugovor potpisan je 2019. godine, uz rok od tri godine. Za prvu fazu bilo je predviđeno oko 80 miliona KM, ali je taj novac potrošen dok je iskop bio daleko od završetka.
Asmir Dževlan, izvršni direktor za projektovanje i građenje JP Autoceste FBiH, tvrdi da se od početka znalo da će za projekat biti potrebno oko 350 miliona KM, ali da se u posao ušlo s ugovorom samo za dio radova.
"Svi su znali da će vam trebati 350 miliona, a raspisali su tender samo za iskop tunela, odnosno koliko su imali novca", rekao je Dževlan.
Problem je, prema njegovim riječima, bio u tome što se išlo korak po korak: prvo iskop, zatim sekundarna obloga, pa elektromašinska oprema.
Takav model Dževlan danas naziva "katastrofalnim za ovaj projekat".
Geologija pokazala koliko je Hranjen težak projekat
Novac i ugovaranje nisu bili jedini problem.
Tokom radova izvođači su se suočili sa složenom geologijom, podzemnim vodama i deformacijama u tunelu.
Profesor Univerziteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić kaže da oko 80 odsto masiva kroz koji prolaze glavna i servisna cijev čini veoma loš i rastresit materijal pete i šeste kategorije.
Takvi uslovi zahtijevali su znatno težu podgradu, masivniji mlazni beton i drugačiji način izvođenja radova.
"Od početka se krenulo jako loše i to je školski primjer kako se ne trebaju graditi ovako složeni projekti", ocijenio je Suljić.
Prema njegovim riječima, prva faza, procijenjena na 80 miliona KM, pokazala se kao potpuni podbačaj i zbog nedovoljnih istražnih radova.
Radovi stajali jer potrebne pozicije nisu bile ugovorene
Problem složene geologije dodatno je povećan načinom ugovaranja.
Dževlan objašnjava da izvođač i nadzor nisu mogli primijeniti sve potrebne tehnike kada su se pojavile deformacije jer određeni radovi jednostavno nisu bili predviđeni postojećim ugovorom.
Kada bi se dostigao zakonski dozvoljeni limit za izmjene ugovora, radovi bi morali stati.
Tunel je ugovoren prema takozvanoj Žutoj knjizi FIDIC-a, po modelu u kojem izvođač istovremeno projektuje i gradi te rješenja prilagođava stanju na terenu.
Prema informacijama Federalne, radilo se i bez građevinske dozvole, uz neusaglašene idejni i glavni projekat.
Vezane vijesti:
Novi problemi s najdužim tunelom u BiH: Treba još novca i novi ugovor
Kako je tunel Hranjen progutao milione
Konačno nastavljeni radovi na tunelu Hranjen
Obustava radova na tunelu "Hranjen", nisu obezbijeđena dodatna sredstva
Potpisan ugovor o izgradnji tunela Hranjen
Pod lupom i pomjeranje trase
Priča o Hranjenu više nije samo pitanje rokova i cijene.
Dokumentacija projekta našla se i pred tužilaštvom.
Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH - POSKOK provjerava navode iz prijave, a jedno od otvorenih pitanja odnosi se na pomjeranje trase prema području većeg hidrološkog rizika.
"Predmet se trenutno nalazi u fazi provjera navoda iz prijave, u cilju donošenja tužilačke odluke", odgovorili su iz POSKOK-a.
To znači da je predmet trenutno u fazi provjera i da tužilačka odluka još nije donesena.
Potrošeno 179 miliona, a treba još približno toliko
Uprkos svim problemima, radovi su stigli do približno 70 odsto tunela.
Do sada je uloženo 179 miliona KM, a prema trenutnim procjenama za završetak će biti potrebno još približno toliko.
Dodatni problem je što ni postojeći ugovor ne obuhvata kompletan završetak projekta.
Dževlan smatra da se moglo postupiti drugačije - raspisati posao vrijedan oko 350 miliona KM i unaprijed obezbijediti višegodišnje finansiranje.
"Moglo se raspisati na 350 miliona, mogla je Vlada donijeti odluku da će svake godine izdvajati 50 miliona, kao što je izdvajano svake godine, i da imamo ugovore za sve radove", rekao je.
Da se na dio problema moralo računati prije početka gradnje smatra i premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Senad Čeljo.
Podsjeća da je riječ o projektu dužem od 5,5 kilometara i smatra da složen teren, podzemne vode i struktura zemljišta ne mogu biti dovoljno objašnjenje za višegodišnje kašnjenje.
"Bez obzira na sve te izgovore i pojavu vode, pojavu raznih struktura zemljišta, bez obzira na sve to, mislim da se moralo do sada završiti", poručio je Čeljo.
Tunel Hranjen tako je od projekta koji je trebalo završiti za tri godine stigao do sedme godine gradnje. Potrošeno je 179 miliona KM, za završetak se procjenjuje još približno toliko, a konačan datum kada će automobili kroz njega povezati Goražde i Sarajevo i dalje nije poznat.