Književnost

Anđelko Anušić za "Nezavisne": Najbolje je kada književnost sama sebi krči put

Anđelko Anušić za "Nezavisne": Najbolje je kada književnost sama sebi krči put
Foto: N.N. | Anđelko Anušić za "Nezavisne": Najbolje je kada književnost sama sebi krči put
Milan Rakulj

BANJALUKA - Dobitnici književne nagrade "Toma Radosavljević", kako je javio raspisivač konkursa Centar za kulturu "Sava Decanac" iz Leposavića na Kosmetu, jesu Radojica Perišić u domenu poezije, te Anđelko Anušić u domenu kratke priče.

Šifrovane radove, kojih je pristiglo na desetine, ocjenjivala je komisija u sastavu prof. dr Valentina Pitulić, prof. dr Nebojša Lazić i Marija Miljković, saradnik u nastavi, sa Filozofskog fakulteta u Kosmetu.

Prema njihovoj odluci, najbolji poetski rad bila je pjesma "Večna", koja je prijavljena pod šifrom "Tajna". Poslije razrješenja šifre ustanovljeno je da je autor Radojica Perišić iz Nove Varoši.

Nakon istog postupka, pobjednička priča "Stablo i okresine" koja je prijavljena pod šifrom "Una, Saba, Drina", ustanovljeno je, napisana je iz pera poznatog književnika Anđelka Anušića.

Književnik rodom iz Banije, koji je 1990. godine iz Zagreba prešao u Banjaluku, da bi se prije koju godinu skrasio u Novom Sadu i ovaj put je obrađivao temu prognanstva, koju je majstorski razdradio u svojoj posljednjoj poetskoj knjizi "Epitaf za neznane", te romanu "Glasovi sa granice". "Epitaf za neznane", podsjećamo, nagrađen je "Stražilovom", nagradom "Brankovog kola" iz Sremskih Karlovaca, a roman "Glasovi sa granice" bio je prvonagrađeni na konkursu "Zlatna sova" Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske iz Istočnog Sarajeva.

Stoga je povodom najnovije nagrade "Toma Radosavljević" Anđelko Anušić za "Nezavisne" govorio o tome koja je razlika u nagrađivanju djela koje je poslano pod šifrom u odnosu na nagrade koje se dodjeljuju za djelo, gdje se unaprijed zna ime, u ovom slučaju dobro poznatog i u književnim krugovima priznatog autora.

"Takav način nagrađivanja, kada autor delo šalje pod šifrom,  više koristi - i to je pravedno - delu nego samom piscu, čak i ako je ovaj manje poznat.  Najbolje je kada književni tekst sam sebi krči put, kad je autor nepoznat. Vi znate za one teorije o nebitnosti (čak suvišnosti) autorovog  imena", kazao je Anušić ističući da djelo, ukoliko je dobro, a koje je tek fragment jednog apsolutnog, sve-svjetskog književnog teksta u neprestanom stvaranju i razgradnji, jedino  je  što će ostati. Za autora se, kao ni za njegove nagrade, ističe Anušić, na kraju vremena, niko neće ni zanimati.

"Zašto? Zato što on više ne može ništa reći. On je svoje rekao. Ako je rekao", zaključio je Anušić.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije