Književnost

Izašao deveti broj "Srpa": Omaž štampi generacija Jugoslovena

Izašao deveti broj "Srpa": Omaž štampi generacija Jugoslovena
Foto: N.N. | Izašao deveti broj "Srpa": Omaž štampi generacija Jugoslovena
Milan Rakulj

BANJALUKA - Iz štampe je izašao deveti broj "Srpa", časopisa za književnost i umjetnost sa redakcijama u Prijedoru i Banjaluci, a Milan Milošević, glavni i odgovorni urednik ovog glasila, za "Nezavisne" pričao kako o novom broju, tako i o Biblioteci "Atribut", koju uređuje u saradnji sa izdavačkom kućom "Besjeda", koja objavljuje prevode manje poznatih knjiga svjetski poznatih pisaca.

"'Srp' je na korak od jubileja! Deveti broj je ugledao svjetlost dana i mala redakcija je ponosna na njega! Napori da se proizvede časopis od (zasad maksimalnih) šezdeset strana i održi kontinuitet polugodišnjeg izlaženja, postaje izuzetno zamašan zadatak za šačicu odabranih ljudi, a kamoli za jednog čovjeka. Kako svaki broj donosi nešto novo, tako je i ovaj broj odštampan na način na koji je tiskana nekadašnja roto štampa (mutnije no obično crno-bijele fotografije, naizmjenično jak i slab otisak)", ističe Milošević na početku razgovora.

On kaže da su u redakciji "Srpa", bez obzira na poteškoće, zadovoljni čitanošću.

"Slobodno možemo reći da je ovaj broj pravi omaž štampi generacija i generacija Jugoslovena (a i nacija nasljednica) odraslim na ovakvoj vrsti štampe i stripova (kojih je ovdje nešto više u sadržaju no dosad). Nemoćni da prodremo u šire krugove (čitaj: među čitanije medije) bez jakih sponzora, zadovoljni smo odjekom koji 'Srp' platforma uopšte ima na mreži i u javnosti", navodi Milošević.

Urednik "Srpa" dodaje da redakcija radi ispotiha, poput diverzanata, ali kvalitetno, što se opet, nekako i negdje prepozna.

"Jednostavno, ne koristimo recept koji obećava popularnost u širokim masama. Istrajnost se, jednom, mora nagraditi, a mi prepuštamo da nam vrijeme presudi. Zato ćemo pokušati sa, danas već prevaziđenim i prežaljenim, načinom reklamiranja 'Srpovog' sadržaja: živom promocijom u Banjaluci sredinom jula! Ko to još radi, pobogu? Gostovaće 'Srp' i u drugim mjestima, da se čelnici dotičnih ne ljute što i u njihovim gradovima ne kvarimo omladinu", dovitljiv je Milošević.

On otkiva i šta čitaoce očekuje u novom broju časopisa.

"Šta vas čeka u novom 'Srpu'? Vrhunski i sasvim drugačiji tekstovi. Raspoloženje 'u narodu' posljednjih mjeseci i u rubrici 'Dežurna kritika' jezgrovitom je karikaturom objasnio Midhat Kapetanović. Nakon njega slijede radovi provjerenih književnih asova Mihajla Pantića, Ota Oltvanjija i Darka Cvijetića. Prve prevode priča i studija literarnih velikana kao što su Embrouz Birs, August Strindberg i Jozef Rot, prekidaju humoristički stripovi regionalnih 'uticajnika' Dubravka Matakovića i Tihomira Tikulina. Sve navedeno i nenavedeno krije se unutar korica koje je 'otiskom prsta' ukrasila Katarina Đaković", priča Milošević, podvlačeći da su primjerci "Srpa" i dalje besplatni.

Što se tiče Biblioteke "Atribut", Milošević kaže da ni tu nema posustajanja.

"Naša Biblioteka 'Atribut' takođe ne posustaje. I na planu izdavaštva knjiga, koje ostaju u amanet generacijama koje malo (ili ništa) čitaju, naša redakcija, ujedinjena s 'Besjedom', nije posustajala u periodu zatvorenosti zbog nepovoljne epidemiološke situacije. Proteklih mjeseci u 'eter' smo iznijeli par izuzetno zanimljivih naslova. Zbirka pjesama Viktora Rozencvajga 'Neka nas niko ne kune' je poj kužnog čovjeka u smutnim vremenima pred Drugi svjetski rat, ispovijest čovjeka svjesnog da će mu žilu kucavicu prekinuti nasilnim putem", govori Milošević dodajući da je u okviru Biblioteke "Atribut" objavljen i naslov "Jedini preživjeli", koji je, opet, svojevrstan spreg neobičnih pjesama, još neobičnijih ratnih priča (civil war horror), eseja o ljudskoj gluposti i modernih basni prvog freaka američke književnosti Embrouza Birsa.

Ovih dana iz štampe, otkiva Milošević na kraju, izašle su još dvije vrijedne knjige.

"Za one kojima je poznata 'bol slovenske duše' proizveli smo kvalitetan izbor iz nevelikog pripovjedačkog opusa prerano preminulog Vsevoloda Mihajloviča Garšina i objedinili ga pod nazivom njegove najpopularnije priče - 'Model'. Iz štampe je prije nekoliko dana izašla i prava poslastica za one koji se, turistički i egzistencijalno, žele upoznati s istorijom Skandinavije - antologija skandinavske pripovijetke 19. vijeka 'Sjeverno od Sunca'", zaključuje Milošević.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije