BANJALUKA - Antologija "Na rubu opusa" i dvije knjige novooformljene edicije "Gluvo kolo" - "Karavan" Branka Marčete i "Za hljebom" Branka Zagorca, upravo su izašle iz štampe u izdanju banjalučke "Besjede", a o naslovima kojima je otvorena izdavačka sezona ove kuće za "Nezavisne" je govorio priređivač antologije i idejni tvorac navedene edicije Milan Milošević.
"Dugo pripremana Antologija 'Na rubu opusa' je, kako to u podnaslovu stoji, izbor marginalizovanih radova velikih svjetskih književnika. Mnogo toga su urednici najvećih regionalnih izdavačkih kuća pri biranju djela za objavu prenebregli, tako da nam prikupljanje materijala za antologiju nije bio težak zadatak. Možda ste se ponekad i upitali kako bi izgledale pjesme koje bi napisali Agata Kristi ili Tomas Man, a sada se u tako nešto možete i da uvjerite", ističe Milošević, pored kojeg je na pomenutoj antologiji radio i Rastko Lončar.
Antologija, dodaje Milošević, jedinstvena je po principu izbora materijala.
"Koliko znamo, niko se još nije bavio manje poznatim stvarima velikih autora, i mi smo tu uvidjeli svoju priliku. Zašto su prve priče Čarlsa Dikensa i Žila Verna ostale sve ovo vrijeme po strani, ostaće nam nepoznato, ali ćete u ovom izdanju moći da pronađete i raritetnije radove, npr. Handkeovu antipjesmu. Ova knjiga je hvalospjev sama po sebi", kaže Milošević.
Dodatak antologiji "Na rubu opusa", priča dalje Milošević, predstavlja iznenađenje za sve proučavatelje književnosti i u njega je uvrštena nekolicina prepjeva pjesama svjetskih državnika i filozofa.
"Oni su ponajviše tu kako bi se opravdao podnaslov ove naše knjižice. Naposljetku, uz zahvalu svima koji su svojim prevodima pomogli oblikovanje ove neobične antologije, predajemo je dobrom čitaocu sa povjerenjem i nadom da ćemo zaintrigirati njegov istraživački nerv, i njegovu radoznalost. Smatrali smo da je ova djela - makar bila i minijature - bitno prevesti na srpski jezik, i na taj način otvoriti ru-kavce kojima se još nije kretao jedan jezik, i književnost njegova sa njim", priča Milošević.
On dodaje da druge dvije objavljene knjige predstavljaju novu "Besjedinu" ediciju "Gluvo kolo".
"Ona je pokrenuta s ciljem da se novim naraštajima prikažu radovi manje poznatih pisaca iz naših krajeva, koji su, silom prilika, pali u zaborav. Za otvaranje edicije odabrali smo rano preminulog Branka Marčetu, veliku pjesničku nadu prijedorske regije, i to smo uradili u posljednji čas, jer smo jedva uspjeli pronaći relevantne biografske podatke za njegovu zbirku 'Karavan', tj. sabrane pjesme Branka Marčete prati potresan memoarski zapis Darka Cvijetića o pjesničkoj sudbi", otkriva Milošević.
Značajan tekst pod naslovom "Prvo i poslednje putovanje pesnika Branka Marčete", ovim povodom, napisao je Rastko Lončar.
"U drugom broju časopisa 'Delo' - književnom glasilu tzv. 'modernista' u socijalis-tičkoj Jugoslaviji, jednom od najznačajnijih za panoramu i profil naše savremene književnosti - 1961. godine, pojavio se mali odabir pesama tada novih imena u srpskom pesništvu: Branislav Petrović, Mirko Vraneš, Ljubivoje Ršumović, Matija Bećković i Vito Marković. Izlišno je govoriti o tome koliki je značaj opusa ovih imena - u kojima je i naših savremenika - među kojima se, kao početnik, našao i Branko Marčeta", zapisao je Lončar.
Nekoliko mjeseci kasnije, dodao je on, Marčeta se javio u novosadskim "Poljima", časopisu slične poetičke orijentacije.
"Bio je prisutan i u beogradskim Književnim novinama i 'Studentu', u 'Mladosti'. Redakcije su, prihvatanjem njegovih rukopisa, prihvatale glas koji je obećavao velikog pesnika, i on je 1964. godine stupio na veliku scenu sa knjigom pesama na-slovljenom 'Karavan'", napisao je Lončar u uvodu teksta, dajući do znanja čitaocima među kakvom konkurencijom i u kakvim uslovima je na pjesničku scenu stupio Branko Marčeta.
Lončar je dodao da je "Karavan" Branka Marčete knjiga koja je izobilje u svakom smislu.
"Onaj koji krene da prati njene intertekstualne relacije i da traga za Marčetinim duhovnim precima, preći će put od Nastasijevića do Kafke, a onda se vratiti u prostor narodnih bajki i orijentalnih priča. Čitalac koji odluči da se posveti strukturi knjige, videće jednu od najpostojanijih pesničkih građevina u srpskoj književnosti, iz koje se ne može izvući niti premestiti nijedna pesma, i gde nijedna ne nedostaje", istakao je Lončar.
O drugoj knjizi iz edicije "Gluvo kolo" zapis je ostavio Rizo Ramić.
"Branko Zagorac, u mnogo čemu zanimljiva ličnost, revolucionar dosljednosti njegovih zemljaka: Vase Pelagića, Petra Kočića, Veselina Masleše, Ilije Grbića, krajiška kmetovska buntarska korjenika, rođen u siromašnom brđanskom selu (Han Kola, 1897), vijekovima pritisnutog bijedom, nasiljima gospodara, neznanjem, propativši od mladićkih dana sve surove, bolne muke hapšenoga, mučenoga, osuđivanoga, progonjenoga revolucionara, završio je život veoma tragično u pozna-toj bartolomejskoj jasenovačkoj noći o Božiću 1941. kada su jasenovački ustaški dželati priredili pravi ljudožderski bakanalij, masakrirajući najbestijalnijim metodama stotine antifašističkih boraca", tek je uvod u Ramićev tekst "Branko Zagorac, pripovjedač Bosanske krajine".
Na kraju razgovora za "Nezavisne" priređivač edicije "Gluvo kolo" Milan Milošević o Branku Zagorcu priča kao o simbolu krajiškog otpora ugnjetaču i čovjeku kojem je bilo suđeno kao pripadniku Mlade Bosne.
"Njegove priče su strahovito svjedočanstvo o teškom životu naših ljudi u periodu između dva svjetska rata. Piščev angažman za malog čovjeka u njima ga je poslije i koštao života. Ova edicija ima i budućnosti i potencijal jednog projekta od monumentalnog značaja za Krajinu", zaključuje Milošević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
