Književnost

Pratite nas na Google news

Odlazak Ivana Klajna veliki gubitak za srpsku filologiju

Odlazak Ivana Klajna veliki gubitak za srpsku filologiju
Foto: N.N. | Smrt Ivana Klajna veliki gubitak za srpsku filologiju
Milan Rakulj

BEOGRAD - Ivan Klajn, cijenjeni filolog i lingvista, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) preminuo je u srijedu u 85. godini. Rođen je u Beogradu 31. januara 1937. godine od oca Huga, Jevreja, i majke Stane, Srpkinje.

"Rodio sam se preko puta Kalemegdana, u ulici koja se tada zvala Maršala Pilsudskog. Moje najranije uspomene vezane su za kalemegdansko zelenilo i tramvaj 'dvojku', viđene s terase našeg stana na četvrtom spratu. Godine Drugog svetskog rata proveo sam s majkom u kući njenog oca Mihaila Đurića, uglednog beogradskog trgovca, na uglu Gospodar Jevremove i Kralja Petra. Moj otac, kao Jevrej, za to vreme se krio kod prijatelja pod lažnim imenom, pustivši brkove i bradu. Tako je uspeo da preživi, dok su njegova braća i sestre u rodnom Vukovaru svi do jednog, zajedno s decom, ubijeni u Jasenovcu", svojevremeno je govorio Klajn. Diplomirao je 1961. godine na Grupi za italijanistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kome je magistrirao 1964. i doktorirao 1970. godine. Godine 1964. izabran je za asistenta za italijanski jezik na Filološkom fakultetu, a potom je na tom fakultetu radio kao docent, vanredni i redovni profesor do penzionisanja 2002. godine.

"Na studijama sam se opredelio za italijanski jezik naprosto zato jer sam hteo da ga naučim. Francuski sam već znao (moja majka je bila 'francuski đak'), pa i nemački (otac mi je bio 'bečki đak'), a engleski je već tada, mada ne u tolikoj meri kao danas, bio jezik koji mladi ljudi takoreći upiju sami od sebe. Tokom studija zavoleo sam italijanski jezik i otkrio lepote italijanske književnosti, pre svega poezije, muzike, filma", riječi su Ivana Klajna.

Kako u zvaničnom saopštenju ističu iz SANU, osim romanistike, područje rada akademika Klajna bili su normativna gramatika i standardizacija savremenog srpskog jezika. Bavio se i jezičkom komparativistikom i bio je odličan poznavalac stranih jezika, romanskih i engleskog.

Za dopisnog člana SANU izabran je 2000, a za redovnog 2003. godine. Neka od njegovih najznačajnijih djela su: "Uticaji engleskog jezika u italijanskom", "Istorijska gramatika španskog jezika", "Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku", "Italijansko-srpski rečnik", "Rečnik jezičkih nedoumica" i druga. Bavio se prevođenjem s italijanskog i engleskog jezika.

Od 1974. objavljuje tekstove o problemima savremenog srpskog jezika u časopisima "Borba", "Politika", "Ilustrovana Politika" i NIN. Bio je glavni urednik lingvističkog časopisa "Jezik danas" u izdanju Matice srpske i član Uređivačkog odbora "Živi jezici". Objavljivao je radove na italijanskom jeziku u italijanskim naučnim časopisima i zbornicima. Bio je član Vukove zadužbine i Odbora za standardizaciju srpskog jezika.

"Dvoazbučje je naša istorijska nesreća, klopka u koju smo postepeno upali. Posle 1918. Srbi su otkrili da mogu svoj jezik pisati latinicom, kao i Hrvati. Počeli su da objavljuju knjige i novine na latinici, polako pa sve više. Nisu razmišljali o tome da se dvoazbučje ne može večito održati, da ga nijedan drugi jezik u Evropi nema. Nisu shvatili da će latinica početi da istiskuje ćirilicu jer ima daleko širu primenu - potrebna je za strane jezike, za matematičke i druge formule, za internet, za automobilske registracije i tako dalje, dok srpskom ćirilicom možete da pišete samo srpski. Sad smo došli do tačke kada ćirilicu moramo da čuvamo, da je spasavamo, kao što se čuvaju kulturna dobra, kao što se priroda spasava od zagađenja - a to nije nimalo lak posao", isticao je Klajn.

Akademik Klajn je dobitnik više nagrada, a njegov odlazak, kako je saopšteno iz SANU, veliki je gubitak za ovu instituciju i sveukupnu srpsku filologiju.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije