Književnost

Sanela Babić za "Nezavisne": Sve umjetničke grane su "pastorčad" Banjaluke

Sanela Babić za "Nezavisne": Sve umjetničke grane su "pastorčad" Banjaluke
Foto: Borislav Brezo | Sanela Babić za "Nezavisne": Sve umjetničke grane su "pastorčad" Banjaluke

Peto izdanje Festivala književnosti "Imperativ" u organizaciji istoimenog udruženja za promociju i popularizaciju književnosti trajaće od 27. do 31. maja u Kulturnom centru Banski dvor i okupiće mnoštvo mladih i afirmisanih književnih imena iz regiona.

Fokus ovogodišnjeg festivala biće i na muzici, tako da je prvi programski sadržaj rezervisan za Kralja Čačka, koji će nastupiti u programu "Note i slova".  Više o samom programu i misiji festivala za "Nezavisne" je govorila Sanela Babić, direktorica "Imperativa".

NN: Književna publika sa nestrpljenjem očekuje dolazak na festival Milene Marković, aktuelne dobitnice NIN-ove nagrade. Koja imena, pored Markovićeve, nam još možete otkiti?

BABIĆ: Sa Milenom dogovaramo gostovanje na festivalu još od 2018. godine, ali nikako nismo mogli uskladiti termine zbog njenih profesionalnih i privatnih obaveza. Radujemo se njenom dolasku jednako kao i naša publika. Sa Milenom ćemo razgovarati u programu "Razgovor sa piscem", a u istom programu razgovaraćemo i sa Milicom Vučković, Zoranom Ferićem i Magdalenom Blažević.

NN: Pokojni umjetnički direktor festivala Bekim Sejranović igrao je značajnu ulogu u odabiru festivalskog programa. Ko su danas ljudi koji Vam pomažu u odabiru programa?

BABIĆ: Bekim nije pokojni. On živi u svim ljudima koji su ga poznavali. Festival umjetnički uređuju svi ti ljudi - pisci čiji rad i svjetonazori su bliski Bekimovom senzibilitetu, urednici, izdavači, novinari koji pišu o književnosti i  publika.

NN: Festival ste najavljivali i programom "Poeziju će svi čitati", koji je uređivala publika. Koliko se ovakav koncept pokazao atraktivnim?

BABIĆ: Prvi put kada smo organizovali program "Poeziju će svi čitati" u kojem publika čita pjesme domaćih pjesnika bili smo iznenađeni velikim odzivom. Ideja je da se kroz ovakav program okupe ljudi koji vole poeziju, ali i oni koji pišu i žele da čuju reakcije čitalaca. Česti gosti ovih večeri poezije su banjalučki pjesnici. Zahvaljujući našoj publici, koja uređuje ovaj program, otkrili smo nekoliko odličnih mladih pjesnika. Publika voli ovaj program. Raduje nas što u programu učestvuju ljudi različitih godina, a zanimljivo je da mladi ljudi radije čitaju klasike domaće poezije, a stariji savremenike.

NN: Na festivalu u programu "Poeziju će svi čitati", već tradicionalno, banjalučki pjesnici dočekivaće kolege iz regiona. Koliko se ovakav tip programa pokazao plodnim za banjalučku književnu scenu, da li je festival izrodio neke saradnje i da li ovaj program, po Vašem mišljenju, ispunjava misiju promocije banjalučke književne scene?

BABIĆ: U programu "Poeziju će svi čitati" ove godine ćemo predstaviti mlade autore Đorđa Krajišnika iz Sarajeva, Katju Gorečan iz Slovenije, Mariju Dragnić iz Crne Gore te autore "Književne zadruge" - Vanju Šunjić, Armana Fatića i Nikolu Leru. Njihovi domaćini će biti banjalučki pjesnici Tanja Stupar Trifunović, Stevo Grabovac, Maja Mihajlović i Stefan Višekruna. U Banjaluci živi veliki broj odličnih pjesnika koji su rijetko ili nikako imali priliku da predstave svoj rad publici. Kroz ovaj festivalski program do sada smo predstavili 20 banjalučkih pjesnika. Ponosni smo na saradnju sa izdavačkom kućom LOM iz Beograda, koja je objavila zbirku poezije Banjalučanke Vladane Perlić. Predstavljanje banjalučkih pisaca na festivalu prilika je da se, pored publike, s njihovim radom upoznaju urednici izdavačkih kuća, književni kritičari i drugi gosti festivala.

NN: Da li ste zadovoljni institucionalnom podrškom?

BABIĆ: Da li je ikada neko ko radi u kulturi odgovorio da je zadovoljan institucionalnom podrškom? Prije nekoliko godina jedan beogradski pisac je na svom Facebook profilu napisao da je budžet za kulturu Srbije jednak iznosu koji se popije i pošmrče  na beogradskim splavovima za jednu noć. E, naš je manji od toga. Prilično je smiješno kad neko kaže da je budžet za kulturu povećan za 100.000 KM. Toliko košta jedna ozbiljna kulturna manifestacija. Ono čime jesam zadovoljna je što je resorno ministarstvo konačno počelo razgovarati sa umjetnicima i kulturnim radnicima pa su iz tih razgovora pokrenute neke inicijative čiji rezultati su već vidljivi.

NN: "Imprimatur" će i ove godine na festivalu predstavljati svoje pisce. Koliko nam u Banjaluci, i dalje, nedostaje izdavača koji na pravi način promovišu svoje pisce i zašto, po Vašem mišljenju, većina banjalučkih izdavača nakon objavljivanja knjiga, ne radi apsolutno ništa u korist sopstvenih autora?  

BABIĆ: U programu "Imprimatur predstavlja..." ove godine će se predstaviti Vasilije Glomazić, Feđa Gudić, Berislav Blagojević i Goran Dakić. Izdavačka kuća "Imprimatur" posvećeno radi na promociji domaće književnosti i jedna je od rijetkih u regionu koja pruža priliku mladim autorima da objave svoje prve knjige. U Republici Srpskoj registrovano je više od 500 izdavača, ali zapravo velikoj većini izdavaštvo nije prioritetna djelatnost. Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske organizovalo je konferenciju "Književnost danas i sutra", na kojoj su usvojena neka konkretna rješenja za poboljšanje stanja u izdavaštvu. Tokom festivala "Imperativ" domaći izdavači imaju priliku da na sajamskom dijelu festivala predstave publici svoja izdanja. I ove godine na sajmu će se predstaviti 13 izdavača - "Imprimatur", "Pčelica", "Ramajana", "9. dimenzija", "Lom", "Buka", "Štrik", "Arete", "Art Scena", "Kontrast", Udruženje književnika Republike Srpske, "Bajbuk" i "Geopoetika".

NN: Muzika i film i ove godine biće sastavni dio festivala. Da li smatrate da su i ove dvije umjetničke grane godinama iza nas bile "pastorčad" Banjaluke, za šta se uostalom smatrala i književnost?

BABIĆ: Sve umjetničke grane su "pastorčad" Banjaluke. Nažalost, često nismo svjesni kakvi umjetnici žive u našem gradu. Prošle godine u fokusu je bio dizajn, a ove godine će biti muzika. Razgovaraćemo o uticaju pop/rok kulture na savremenu književnost, o Bobu Dilanu, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Festival ćemo otvoriti programom "Note i slova", u kojem ćemo predstaviti muzičara, pjesnika i slikara Nenada Marića, poznatijeg kao Kralj Čačka. Godine 2017. dobio je nagradu "Strune od svetla" koja se dodjeljuje za poseban doprinos afirmaciji pjesničke riječi u rok i bluz muzici, a istog dana kada je Nobelov komitet objavio da je Bob Dilan dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Lom je objavio zbirku pjesama i crteže Kralja Čačka u zbirci "Na margini". U programu "Note i slova", uz Kralja Čačka razgovaraćemo sa piscima Zoranom Žmirićem, Selvedinom Avdićem i Srđanom Tešinom, koji će čitati odlomke iz svojih romana, ali i puštati muziku koju slušaju, koja se spominje u njihovim romanima i koja ih inspiriše. O Dilanu će govoriti Vladimir Skočajić Skoča i Nebojša Ristić, a publika će u "Art bioskopu" moći da pogleda film o Dilanu "No direction home".

NN: Gosti Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ" godinama unazad imaju samo riječi hvale za organizaciju, kako festivala, tako i pojedinačnih događaja u produkciji "Imperativa". Koja je tajna ovog, više nego korektnog odnosa?

BABIĆ: Upravo to što ste rekli - tajna je u korektnom odnosu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije