Književnost

Savanović o knjizi "Teorija Republike": Republika nema duboke istorijske korijene kod Srba

Savanović o knjizi "Teorija Republike": Republika nema duboke istorijske korijene kod Srba
Foto: Velibor Tripić | Savanović o knjizi "Teorija Republike": Republika nema duboke istorijske korijene kod Srba
Milan Rakulj

Aleksandar Savanović profesor je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, koji je u izdanju ove obrazovne ustanove upravo objavio knjigu "Teorija Republike". U posveti knjige upućenoj njegovom sinu zapisao je: "Maksimu, s nadom da će njegovoj generaciji poći za rukom da od ovoga što smo im ostavili naprave Drugu republiku, drugačiju i bolju".

Posveta, takođe, sadrži stihove Branimira - Džonija Štulića, gdje ovaj, između ostalog, pjeva: "Sloboda nije podmetanje ideološki zakržljale forme, sloboda nije podmetanje ideloški bilo kakve norme... sloboda te čeka, uzmi je". U neformalnom razgovoru, pola kroz šalu, pola kroz zbilju, Savanović kaže da je "Teorija Republike" zapravo samo prepričana pjesma "Sloboda" kultne Džonijeve grupe "Azra". Konkretnije i formalnije o sadržaju knjige, motivima pisanja i njenim dometima govorio je za "Nezavisne".

NN: Možete li nam objasniti kako ste došli na ideju da napišete knjigu posvećenu republici? Da li je takva tema uopšte aktuelna za savremeni svijet?

SAVANOVIĆ: Više je motiva. Prvo, republikanizam je rijedak gost u političkoj istoriji srpskog naroda. Mi smo kroz vijekove svog postojanja uglavnom imali druge forme vladavine. Stoga ne čudi da se neke elementarne pretpostavke demokratije i republikanizma na našim prostorima ne razumiju, krivo tumače i u praksi često pretvaraju u svoje suprotnosti. Drugo, mnoga relevantna istraživanja unutar političkog, pa i kulturnog modela Zapada, ukazuju na krizu njegovih temeljnih principa. Ideal republike je jedan od tih ideala. Događaji građanskog otpora, naročito u SAD, poput Occupy pokreta, Anonymousa, Fergusona, te slučajeva kao što su "Wikileaks", govore o krizi parlamentarne demokratije kao mjerodavnog modela organizovanja političke zajednice. Postavlja se pitanje da li je sistem periodičnog demokratskog izbora parlamenta i vlade doveden u pitanje kao istorijski anahron. To istovremeno označava problematizovanje teorijskog i naročito filozofskog i moralnog okvira koji stoji u pozadini šeme građani - izbori - parlament - vlada. Naime, praksa političkog života je pokazala da ovaj model nije izdržao izazove skrivene u vlastitoj strukturi. Sistem institucija koje su trebale da budu garant i forma političkog organizovanja slobodnih građana pokazao se podložan manipulaciji od strane anonimnih centara moći. Pored ovog unutrašnjeg izazova, teorije republikanizma i konstitucionalne demokratije su izložene i eksternom pritisku, iako više u političkoj praksi, manje u teoriji.

NN: Konkretnije?

SAVANOVIĆ: Radi se, naime, o snažnom impulsu ka zatvaranju liberalnih društava Zapada usljed refleksa straha izazvanog terorističkom prijetnjom iz islamskih zemalja, te pratećim, naoko efemernim fenomenima, poput izbjegličke krize u Evropi iz 2015. godine. Refleksna reakcija mnogih liberalnih društava bila je, a u nekima i dalje jeste, oštar, ali u suštini klaustrofobičan odgovor zatvaranja granica i pojačavanja represivnih antidemokratskih antiliberalnih modela kontrole društvenog života, kakav je na primjer "Patriot Act" u SAD. Takvi anticivilizacijski zaokreti ponovo stavljaju na sto klasičnu raspravu - otvoreno ili zatvoreno društvo, za koju smo se nadali da je ostavljena iza nas u 20. vijeku. Nakon uvjerljivog trijumfa liberalnih društava protiv komunističkih despotija, kako u teoriji, tako i u praksi, činilo se da reakcionarne snage više nemaju šta da kažu. Neočekivano su izronili novi izazovi: nezapad odbija da prihvati ovu šemu, a i sam Zapad se, pod šokom straha izazvanog terorističkim napadima i ekonomskom krizom, te gubljenjem statusa planetarnog hegemona, okreće ka ponašanjima i modelima države koji prelaze okvire onoga što se smatra legitimnim opsegom države. Uspon populizma i različitih demagoga, koji možemo vidjeti u izbornim uspjesima šarlatanskih, a na momente i rasističkih kampanja, kakve su one koje su vodili Trump, Bepe Grillo ili Nigel Farage, nedvosmisleno potvrđuje ovu dijagnozu. "Teorija Republike" je opis onih institucionalnih modela i političkih ideala koji su uvijek bili branik protiv takvih i sličnih skretanja. To su klasični ideali i institucije koji svoje ishodište imaju u dobu prosvetiteljstva. Najvažniji od njih je doktrina o prirodnim ljudskim pravima. Nažalost, čini mi se da su ovi ideali, i njihova moralna osnova, danas pomalo zaboravljeni. Zato je za mene "Teorija Republike" prije svega etička teorija, a tek onda i opis institucija.

NN: Kako je i kada konkretno nastala ideja za knjigu?

SAVANOVIĆ: Ova je knjiga nastala i kao odgovor na konkretne probleme političkog života Republike Srpske. Ona je u idejnom smislu i osnovnim teorijskim postavkama velikim dijelom porođena u diskusijama tokom kampanje predsjedničkih izbora 2010. i 2014, kada sam bio u timu predsjedničkog kandidata Ognjena Tadića. Na republikanizam sam se fokusirao pokušavajući artikulisati odgovore na teme koje su dominirale u tim kampanjama, kakva je na primjer problem "tiranije većine". Knjiga sadrži poglavlje koje nosi takav naslov, koje je teorijska obrada tog praktičnog problema. To je samo jedna ilustracija, u suštini kompletna knjiga ima takvu genezu nastanka.

NN: Kakav biste efekat željeli da postignete ovom knjigom?

SAVANOVIĆ: Lično smatram da je Republika Srpska ušla u fazu kada je njen postojeći ustavni okvir prevladan vremenom i prostorom. Ustav RS je daleko od potrebnog nivoa i sadrži znatan broj kako tehničkih, tako i suštinskih nedostataka, a nama je potreban novi ustav koji bi uspostavio Drugu republiku. Nadam se da ova knjiga može pomoći da taj novi ustav bude što više republikanski.

NN: Kakvi su Vam dalji planovi?

SAVANOVIĆ: Što se tiče ove knjige, sada je na redu serija prezentacija i predstavljanja široj akademskoj zajednici. Prva od njih je planirana sljedećeg mjeseca u Beogradu. Nakon toga ću pokušati da s jednom širom grupom istraživača realizujem projekat "Republikanizam kod Srba", koji bi sakupio na jedno mjesto kompletnu republikansku tradiciju našeg naroda, koja, kako sam već rekao, nema duboke istorijske korijene. U svakom slučaju u narednom periodu radiću na temama koje su ostale otvorene nakon ov

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije