Književnost

Uz male nesporazume, zbogom Milenko

Uz male nesporazume, zbogom Milenko
Foto: N.N. | Poznato vrijeme sahrane Milenka Stojičića

BANJALUKA - Književna i kulturna javnost u Banjaluci, ali i mnogim gradovima bivše Jugoslavije, u vikendu iza nas zatečena je tužnom i nenadanom viješću - preminuo je književnik Milenko Stojičić.

Poštovaoci njegovog djela, saradnici, pisci, ali i oponenti, kako su pisali putem društvenih mreža i u telegramima saučešća porodici, ostali su bez istaknutog stvaraoca i dostojnog protivnika.

"Jedanaestog maja, u 63. godini prestalo je da kuca srce istaknutog književnika i novinara Milenka Stojičića. Njegovim odlaskom u savremenoj književnosti ostala je velika praznina, ali će zato, sasvim sigurno, njegova književna djela - romani, zbirke pripovjedaka, zbirke pjesama, eseji, antologije - trajno živjeti", saopštilo je Udruženje književnika Republike Srpske, dodajući da će komemoracija povodom njegove smrti biti održana sutra (13. maj) u 10 časova u Narodnom pozorištu Republike Srpske, te da je sahrana zakazana za isti dan u 13 časova na groblju "Sveti Pantelija" u Banjaluci.

Milenko Stojičić rođen je 1956. godine u selu Dragoraj, u opštini Ključ. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Mrkonjić Gradu, a u Beogradu jugoslovensku i opštu književnost. Radni vijek proveo je kao novinar i urednik u redakciji za kulturu Radija Republike Srpske u Banjaluci. Njegove knjige višestruko su nagrađivane i prevedene na nekoliko stranih jezika, među kojima su ruski, francuski, njemački, mađarski, slovenački i estonski. Objavio je četiri knjige pjesama, osam knjiga pripovjedaka i 12 romana. Priredio je čak 28 antologija, panorama, knjiga kritike i dokumentarne proze.

"Knjige Milenka Stojičića, u kojem god žanru da se pojavljuju (od poezije i esejistike do pripovetke i romana), imaju jednu zajedničku osobinu... Naime, perspektiva književnog subjekta kreće se od sveta biblioteke, ali se tu ne zaustavlja, već kroz iskustvo knjiga govori o iskustvu neposredne egzistencije", zapisao je u pogovoru Stojičićeve knjige pripovjedaka "Ministru svjetske književnosti" njegov kolega Gojko Božović.

Ugledni književnik Kolja Mićević, takođe, pisao je o tome kako je Milenko Stojičić sebe raščlanio na onoga koji priča, onoga koji pjeva i onoga koji hroniči.

"Tri smene jezika, a jedan rečnik. Milenko Stojičić dodaje, oduzima, cepa, kalemi, seče po potrebi, povija, nikad im ne da mira kao ni one njemu, podjednako izumeva i varira, ali nikada ne vređa, ne nasiluje, ne tumba, ne obesmišljava reči, ne igra se njima, ali se hvata u njihovo kolo - urečeno kolo", zapis je Mićevića povodom Stojičićeve knjige pjesama "Zahuk".

Nebojša Ivaštanin napisao je kako čitanje Stojičićevih knjiga podrazumijeva nemalo predznanje o draguljima velike riznice svjetske kulturne baštine, istorije i geografije kosmosa i mnogih drugih vještina i iskustava.

Stojičić je sastavljač knjiga pjesama o svetom Savi, rijeci Vrbas, Gavrilu Principu... Priredio je tri antologije o Danilu Kišu, a o Ivi Andriću napisao je knjigu pripovjedaka "Andrićev pismar", roman "Piši tiše Andrićevo ime", te sastavio antologiju priča "Andrić, koga ima". Strastveno je pisao i o Petru Kočiću, Branku Ćopiću i mnogim drugima. Dakako, Stojičić je znao i te kako da polemiše i da "ošine" po mlađim kolegama u književnosti i novinarstvu.

Nerijetko je komentarisao i rad pisca ovih redova i, bez zle namjere, dijelio potrebne i manje potrebne lekcije.

"Rakulj, kad ćemo polemisati", govorio bi kad se sretnemo na ulici, dokazujući svoju više puta ponovljenu misao da više voli polemisati nego hljeba se najesti.

Posljednji put pričali smo u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske 24. aprila ove godine za vrijeme panela "Žene u književnosti", gdje sam bio u ulozi moderatora. Tada mi je na poklon dao knjigu o svom djelu "Pisano o napisanom", koju je priredio Kristijan Olah. U posveti je napisao "Uz male nesporazume, srdačno - Milenko Stojičić". Olovka mu je prestala raditi i rekao mi je da dopišem datum, dodajući kako sam bolje prošao od Mihiza, kojem je Kiš napisao u jednoj posveti - "Da nam se prodube nesporazumi".

Bez ikakvog pretvaranja po principu o pokojniku sve najljepše, ne znajući da li se on ogriješio o mene ili ja o njega, jer to zna samo onaj gore koji dijeli nam karte, ispod Stojičićeve posvete dopisaću samo - "Hvala za sve nesporazume, slava tvom djelu i mir tvojoj duši".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije