SP Qatar 2022.

Vizuelna umjetnost

Dragan Prole: Fotografija je svuda oko nas, treba je samo primijetiti

Dragan Prole: Fotografija je svuda oko nas, treba je samo primijetiti
Foto: N.N. | Dragan Prole: Fotografija je svuda oko nas, treba je samo primijetiti

Dragan Prole, banjalučki fotograf i majstor fotografije, organizator je 4. Međunarodne izložbe digitalnih i printanih fotografija "Concept Photo", koja će ispred Univerzitetskog foto-kino kluba Banjaluka biti otvorena večeras u 19 časova u izložbenom salonu Kulturnog centra Banski dvor.

Tim povodom, više o ovoj izložbi i samoj fotografiji govorio je za "Nezavisne".

NN: Univerzitetski foto-kino klub Banjaluka jedan je od rijetkih koji raspisuje konkurs za izložbe printanih fotografija?

PROLE: Nažalost, izložba printanih fotografija postaje raritet u svijetu. Jednostavno, svi žele da organizuju isključivo digitalne izložbe fotografija. Mi nastojimo da zadržimo kontinuitet, zato smo i bili jedan od sedam salona, a to je patronat od prošle godine, što znači da je organizovano samo sedam izložbi od nekih petsto patronata koji su dodjeljeni za izložbe širom svijeta.

NN:  Koliko se fotografa prijavilo na konkurs za izložbu "Concept Photo"?

PROLE: Na našu izložbu printanih fotografija prijavilo se 178 autora iz 47 zemalja sa 2.221 fotografijom, tako da je žiri imao poprilično interesantan i zanimljiv posao. Imali smo fotografije sa skoro svih kontinenata i trebalo je iz te mase izabrati fotografije koje će biti postavljene i normalno najbolje nagraditi. Printane fotografije same po sebi nose draž. Autor s printanom fotografijom prikazuje sebe na pravi način. Kada pošalje fotografiju u digitalnoj formi, članovi žirija to pregledaju na različitim računarima, neko na jednom, neko na drugom, neko na laptopu i mnogo toga bude do monitora, zavisi koliko je monitor kalibrisan i ima tu još mnogo faktora. Definitivno, žiri više vremena posveti printanoj nego digitalnoj fotografiji, koje gleda preko ekrana.

NN: Ljudima je, dakle, lakše da putem mejla šalju fotografije nego da iste izrađuju, a potom ih šalju putem pošte.

PROLE: Generalno, u vrijeme digitalizacije se drastično povećao broj nagrada na međunarodnim salonima, tako da i kvalitet digitalne fotografije opada. Što se tiče samog transporta, mi smo prošle godine u vrijeme korone imali duplo veći broj radova. U suštini, konkurs se raspiše šest mjeseci prije, tako da imate sasvim dovoljno vremena da fotografije pošajete i da one stignu na odredište. Iz bogatih zemalja ljudi to šalju DHL-om i pošiljka stiže u roku od nekoliko dana.

NN: Izložba je podijeljena na pet tema. O kojim temama je riječ i na koju temu je najviše pristiglo fotografija?

PROLE: Mi smo imali slobodnu kolor, slobodnu crno-bijelu i temu travel na digitalnim fotografijama, a na printanim fotografijama imali smo slobodnu kolor i slobodnu crno-bijelu. Na monohrom tehnici ubjedljivo najviše je pristiglo fotografija, jer ljudi jednostavno vole crno-bijelu fotografiju, nastoje da se u tom tonu izraze na najbolji način i osjećaju neki komoditet i komfor u svom izražaju što se tiče same fotografije.

NN: Po čemu se ova izložba razlikuje od Međunarodnog salona fotografije koji takođe organizuje Univerzitetski foto-kino klub unazad petnaest godina?

PROLE: Mi Međunarodni salon fotografije smatramo našom najznačajnijom izložbom. Ona praktično traje od 1993. godine, naslijedila je izložbu dijapozitiva, ali mi smo je trasirali od trenutka kada smo krenuli sa salonom. Razlika je u tome da mi u okviru salona dobijamo digitalne fotografije, pa ih izlažemo. Nastojimo da ljudi što više vide tu printanu fotografiju, ona je nažalost nestala i iz porodičnih albuma. Ljude je potrebno vratiti na izvornu fotografiju, jer definitivno i kada biste sada vi pitali kolege u redakciji ko printa porodične i fotografije sa putovanja, bio bi to izuzetno mali procenat ljudi. Danas gotovo svi drže fotografije u telefonima i one poslije izvjesnog vremena nestaju, dolazi do promjene telefona, do gubitka memorijskih kartica itd. Na taj način ostajemo bez dijela istorije. Mi nastojimo da kroz salone podignemo svijest o printanoj fotografiji gdje je uticaj fotošopa minimalan. Praktično, tu samo formatiramo fotografiju i eventualno ako nam smeta neka telefonska žica ukanjamo je.  

NN: Držite škole i kurseve fotografije. S tim u vezi, koji je prvi savjet koji govorite polaznicima i šta je to što jednu fotografiju čini umjetničkom?

PROLE: Prvi savjet je da ljudi ne pate za nekim skupim foto-aparatima i po cjenovnom razredu i po karakteristikama. Aparat koji već imate je sasvim dovoljan da napravite dobru fotografiju. Suština je da krenemo od početka kada učimo o fotografiji, od onih vremena kada su ljudi radili samo s jednim objektivom, radili s kamerom opskurom. Preko analogne, do digitalne fotografije, suština je da imamo jednu izvjesnu edukaciju i naučimo ljude da prepoznaju fotografiju. Kad je fotografija kreativna? Onog trenutka kada vi uspijete da dočarate motiv koji ste prethodno vidjeli, kada atmosferu dočarate na fotografiji, onaj ko dođe na izložbu i vidi tu fotografiju, shvatiće da je prošao istim mjestom sto puta i nikad nije mogao da uoči ono što je uočio fotograf. Jednostavno, posmatrač mora da doživi motiv i atmosferu na pravi način.

NN: Fotograf bi samo trebalo da bude u pravom trenutku na pravom mjestu?

PROLE: Mnogo ima pravih trenutaka, samo ih ljudi ne vide. Danas je svjetska scena postala travel fotografija. Svi putuju na neke destinacije koje su prethodno vidjeli na fotografijama, a fotografija je svuda oko nas. Mi u našim podneblju imamo i pejzaža, imamo prirodnih ljepota, imamo arhitekturu, imamo selo, imamo ljude. Suština je da se samo malo osvrnemo oko sebe, fotografija je tu iza ćoška, samo ju je potrebno primijetiti i zabilježiti na pravi način.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije