Vizuelna umjetnost

Otvorena izložba "Čuješ seko, obuci se lijepo!": Narodne nošnje kao kulturno dobro

Otvorena izložba "Čuješ seko, obuci se lijepo!": Narodne nošnje kao kulturno dobro
Foto: Ustupljena fotografija | Otvorena izložba "Čuješ seko, obuci se lijepo!": Narodne nošnje kao kulturno dobro

ISTOČNO SARAJEVO - Izložba "Čuješ seko, obuci se lijepo!", autora Gorana Kovačevića, otvorena je u ponedjeljak uveče u prostorijama Narodne biblioteke Istočni Stari Grad, a riječ je o partnerskom projektu Omladinskog udruženja "Aksiom" i Srpskog kulturno-umjetničkog društva "Boško Vujadin".

Autor izložbe za "Nezavisne" kaže da su na izložbi prikazane fotografije ženskih narodnih nošnji sa područja BiH i Srbije.

"To su nošnje iz perioda od osamnaestog do početka dvadesetog vijeka. Izložba broji dvadeset fotografija velikog formata gdje smo željeli da prikažemo žensku narodnu nošnju, kako kaže i sam naziv izložbe 'Čuješ seko, obuci se lijepo!'. Ideja je prvenstveno da prikažemo narodne nošnje kao jedan dio naše materijalne kulturne baštine, kao jedan element kulturnog nasljeđa", kaže Kovačević.

Dodaje da se može reći da ove nošnje spadaju u neku vrstu primijenjene umjetnosti jer, kako pojašnjava, sve su to umjetnička djela naših predaka rađena rukom.

"Sa druge strane, želimo da podstaknemo svijest kod stanovništva o važnosti naših narodnih nošnji kao kulturnog nasljeđa i podignemo svijest o očuvanju tih istih narodnih nošnji. Mi sad, nepopularno rečeno, imamo jedan trend gdje ljudi tu nošnju doživljavaju kao nešto što im smeta, jer nemaju upotrebnu vrijednost. Onda, vrlo često imamo situaciju da ljudi prilikom čišćenja kuće ili stana tu nošnju bace ili spale. Želimo da poručimo da je to nešto što treba sačuvati, pa ako ne mogu oni da sačuvaju, da predaju nekoj instituciji na čuvanje, muzeju, kulturno-umjetničkom društvu", jasan je Kovačević. Što se tiče folklornog amaterizma, nastavlja priču Kovačević, trenutno kulturno-umjetnička društva najviše baštine narodne nošnje i prikazuju ih na koncertima.

"Naravno, tu su i muzeji koji nošnju prikazuju kroz stalne postavke ili revije. Mi smo izložbu koncipirali na osnovu nošnji koje čuvamo u našim fundusima, tako da smo se opredijelili za još jedan vid prezentacije ovih nošnji. Pomičemo granice i dajemo jedan novi vid predstavljanja našeg kulturnog blaga", kazuje Kovačević.

Pojašnjava i šta je zajedničko izloženim nošnjama.

"Zajedničke su tehnike izrade: tkanje, pletenje, vez, čipkarstvo i izrada nakita kujundžijskog i filigranskog. Unutar svake te vrste ručnog rada imamo zajedničke vještine, recimo pletenje na pet igala, izrada čipke na jednu iglu i slično, tako da su sve te tehnike i vještine zajedničke. Takođe, unutar istih etničkih i vjerskih grupa imamo istu ornamentiku. U suštini, na osnovu narodne nošnje, njenog kolorita i ornamentike, mi možemo da odredimo pripadnost pojedinca koji nosi tu nošnju određenoj etničkoj grupi, pa tako vidimo da se jedna etnička grupa nalazila van njenih današnjih administrativnih granica", priča Kovačević pojašnjavajući da se administrativne i etnografske granice često ne poklapaju, a ta poveznica vidi se upravo i u narodnoj nošnji.

Saša Radović, direktor Narodne biblioteke Istočni Stari Grad, navodi da su narodne nošnje dio materijalnog i kulturnog nasljeđa, ali da među mladima nisu prepoznate kao oblik bogatstva koje treba baštiniti.

"Na ovaj način želimo prezentovati narodne nošnje u vidu izložbe, trudeći se da pokažemo bogatstvo nošnji BiH i da ih promovišemo kao što to rade drugi narodi u Evropi i svijetu", dodao je Radović i zaključio da se izložba može pogledati do 18. novembra svakim danom od osam do 15 časova.

 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije