Vizuelna umjetnost

Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru

Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru
Foto: N.N. | Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru

BANJALUKA - Izložba "Zverje i paperje" akademskih slikara Marka Kusmuka, Damjana Kovačevića i Vladimira Lalića biće otvorena u srijedu sa početkom u 19 časova, u Malom izložbenom salonu Banskog dvora, a u organizaciji ove ustanove i Galerije "Sanjaj" iz Beograda.

Kako je rečeno iz Banskog dvora, neformalna umjetnička grupa koju čine tri autora bliskih godina, poetika i vizuelnih iskaza, započela je svoje zajedničko izlaganje u Beogradu izložbom "Tragači (Snova)", a nastavlja izložbom "Zverje i paperje".

"Odabrani zbog, pre svega, izvanrednih crtačkih sposobnosti i veštine vladanja linijom, Marko Kusmuk, Damjan Kovačević i Vladimir Lalić, otkrivaju nam svet koji se dešava iza pojavnog i svakodnevnog. Svaki od tri autora predstaviće se radovima po kojima je prepoznatljiv. Svojevrsni dijalog koji se uspostavlja unutar prostora koji su 'zaposele' napete lične vizije, otvara nemerljive mogućnosti ponovnog iščitavanja i identifikovanja sa estetsko-poetskim likovnim iskazima Kusmuka, Kovačevića i Lalića", riječi su Selene Andrić, kustoskinje izložbe.

U ovoj vrsti postavke, nastavila je ona, posebno je izazovno i inspirativno sagledati kontekst u kojem se unutrašnje predstave materijalizuju u umjetničko djelo.

"Svaki od autora, radeći nezavisno od preostale dvojice, samostalno gradi i nadograđuje svoj mikroekosistem, čiji temelji leže na kontrapunktovima realnog i nadrealnog, konstrukcije i dekonstrukcije, fizičkog i metafizičkog, uznemirujućeg i svesmirujućeg", piše Andrićeva.

Kako dodaje, na tragu kretanja kroz umjetničke vrtove zavodljivosti i zadovoljstva, a u potrazi za zajedničkom niti koja "drži" Kusmuka, Kovačevića i Lalića u istoj ravni, stiže se do tačke u kojoj se detektuje njihova bliskost estetici "ružnog", potreba za stvaranjem fiktivnog svijeta sugestivnog karaktera, naglašene čulnosti i ekspresivnosti.

"Skloni višeznačnostima, oni svoje prizore grade slojevitim i preciznim (raz)otkrivanjem podsistema koji čine jedinstven sistem - čoveka. Rezultati referiranja na univerzalne i večite teme - strah, smrt, bol, patnja, sreća - koje su u biti svih svesnih i nesvesnih procesa, determinisani su prikazima deformisanih tela, sa prenaglašenim ili nedostajućim delovima, predimenzioniranim bubama koje se transformišu u, gotovo, realne insekte spremne za napad, upotrebom poznatih simbola - lobanja - u maniru srednjovekovnih umetnika", primjećuje Andrićeva. Dezintegracijom, primjećuje potom, umjetnici uspijevaju da prikažu i približe metamorfoze različitih stupnjeva, koje se utapaju jedna u drugu, a istovremeno se jedna iz druge rađaju.

"Taj vešto komponovani nesklad, put je ka istinitosti koja je krajnji cilj. Umetnosti koja je pred nama, svojim dinamizmom i otvorenošću, pomaže nam da spoznamo ono za čim tragamo, jer kako je rekao Jozef Bojs 'Bez umetnosti nemoguće je shvatiti psihičku strukturu čoveka'", zaključuje Selena Andrić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije