Vizuelna umjetnost

Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru

Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru
Foto: N.N. | Izložba akademskih slikara Kusmuka, Kovačevića i Lalića u Banskom dvoru

BANJALUKA - Izložba "Zverje i paperje" akademskih slikara Marka Kusmuka, Damjana Kovačevića i Vladimira Lalića biće otvorena u srijedu sa početkom u 19 časova, u Malom izložbenom salonu Banskog dvora, a u organizaciji ove ustanove i Galerije "Sanjaj" iz Beograda.

Kako je rečeno iz Banskog dvora, neformalna umjetnička grupa koju čine tri autora bliskih godina, poetika i vizuelnih iskaza, započela je svoje zajedničko izlaganje u Beogradu izložbom "Tragači (Snova)", a nastavlja izložbom "Zverje i paperje".

"Odabrani zbog, pre svega, izvanrednih crtačkih sposobnosti i veštine vladanja linijom, Marko Kusmuk, Damjan Kovačević i Vladimir Lalić, otkrivaju nam svet koji se dešava iza pojavnog i svakodnevnog. Svaki od tri autora predstaviće se radovima po kojima je prepoznatljiv. Svojevrsni dijalog koji se uspostavlja unutar prostora koji su 'zaposele' napete lične vizije, otvara nemerljive mogućnosti ponovnog iščitavanja i identifikovanja sa estetsko-poetskim likovnim iskazima Kusmuka, Kovačevića i Lalića", riječi su Selene Andrić, kustoskinje izložbe.

U ovoj vrsti postavke, nastavila je ona, posebno je izazovno i inspirativno sagledati kontekst u kojem se unutrašnje predstave materijalizuju u umjetničko djelo.

"Svaki od autora, radeći nezavisno od preostale dvojice, samostalno gradi i nadograđuje svoj mikroekosistem, čiji temelji leže na kontrapunktovima realnog i nadrealnog, konstrukcije i dekonstrukcije, fizičkog i metafizičkog, uznemirujućeg i svesmirujućeg", piše Andrićeva.

Kako dodaje, na tragu kretanja kroz umjetničke vrtove zavodljivosti i zadovoljstva, a u potrazi za zajedničkom niti koja "drži" Kusmuka, Kovačevića i Lalića u istoj ravni, stiže se do tačke u kojoj se detektuje njihova bliskost estetici "ružnog", potreba za stvaranjem fiktivnog svijeta sugestivnog karaktera, naglašene čulnosti i ekspresivnosti.

"Skloni višeznačnostima, oni svoje prizore grade slojevitim i preciznim (raz)otkrivanjem podsistema koji čine jedinstven sistem - čoveka. Rezultati referiranja na univerzalne i večite teme - strah, smrt, bol, patnja, sreća - koje su u biti svih svesnih i nesvesnih procesa, determinisani su prikazima deformisanih tela, sa prenaglašenim ili nedostajućim delovima, predimenzioniranim bubama koje se transformišu u, gotovo, realne insekte spremne za napad, upotrebom poznatih simbola - lobanja - u maniru srednjovekovnih umetnika", primjećuje Andrićeva. Dezintegracijom, primjećuje potom, umjetnici uspijevaju da prikažu i približe metamorfoze različitih stupnjeva, koje se utapaju jedna u drugu, a istovremeno se jedna iz druge rađaju.

"Taj vešto komponovani nesklad, put je ka istinitosti koja je krajnji cilj. Umetnosti koja je pred nama, svojim dinamizmom i otvorenošću, pomaže nam da spoznamo ono za čim tragamo, jer kako je rekao Jozef Bojs 'Bez umetnosti nemoguće je shvatiti psihičku strukturu čoveka'", zaključuje Selena Andrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije