Vizuelna umjetnost

Purković Macan: Najveće dostignuće Akademije umjetnosti su ljudi koji su izašli iz nje

Purković Macan: Najveće dostignuće Akademije umjetnosti su ljudi koji su izašli iz nje
Foto: Velibor Tripić | Purković Macan: Najveće dostignuće Akademije umjetnosti su ljudi koji su izašli iz nje

Dragana Purković Macan je dekanica Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), koja u 2023. godini obilježava četvrt vijeka postojanja.

Prva aktivnost ovim povodom biće izložba "25 godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci", koja će biti otvorena u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS) sutra u 19 časova. Riječ je o izložbi umjetničkih djela svih nastavnika i saradnika koji rade i koji su radili na studijskom programu Likovne umjetnosti, a čiji se umjetnički radovi mogu posmatrati kao sastavni dio nastavnog procesa od osnivanja Akademije umjetnosti do danas. Uoči izložbe, ovim povodom o samoj postavci, ali i o jubileju, Dragana Purković Macan govorila je za "Nezavisne".

NN: Koliko je ovo značajan jubilej za Akademiju umjetnosti?

PURKOVIĆ MACAN: Prva generacija studenata je upisana 1998. godine i u ovoj godini obilježavamo četvrt vijeka postojanja, što zaista nije malo i što je za nas jako značajno. Naša akademija je, recimo, nastala poslije trebinjske, a što se tiče Republike Srpske, jedinstvena je, zato što smo mi spoj tri akademije. Poput novosadske akademije, u sebi sadržimo tri studijska programa - likovni, muzički i dramski. To je komplikovanije za samo funkcionisanje akademije, ali je i ljepše, jer naši studenti međusobno sarađuju i više smo interdisciplinarni.

NN: Šta je najveće dostignuće likovnog studijskog programa u prethodnih četvrt vijeka?

PURKOVIĆ MACAN: Najveće dostignuće su upravo ljudi koji su izašli sa Akademije. U samom osnivanju, na samim počecima, većina profesora na ovom studijskom programu je bila gostujuća. Prije, dakle, nismo imali kadar iz ove oblasti, osim profesora Ljube Gajića, koji je učestvovao u samom osnivanju Akademije. U tom periodu smo imali dosta velikih imena iz Srbije, iz Beograda i Novog Sada, koji su bili naši profesori. Sada je obrnuto i to je najveće dostignuće, što smo za 25 godina uspjeli da iškolujemo svoj kadar i da taj kadar danas radi na Akademiji. Gotovo svi naši profesori danas su i naši bivši studenti. Na studijskom programu likovne umjetnosti trenutno imamo samo tri gostujuća profesora, sve je vlastiti kadar i to su uglavnom ljudi koji su završili ovu akademiju.

NN: Jedan od tih ljudi je i Mladen Miljanović, koji je predstavljao BiH na Venecijanskom bijenalu prije deset godina.

PURKOVIĆ MACAN: Da, njegov uspjeh je zaista značajan. Prvo predstavljanje BiH na Venecijanskom bijenalu pripalo je upravo njemu, ali da ne izdvajamo samo Mladena. Svi ostali profesori zabilježili su značajne uspjehe na likovnoj sceni i Akademija umjetnosti u Banjaluci je na neki način i kreirala likovnu scenu Republike Srpske. Naravno, pored trebinjske akademije.

NN: Koja imena biste izdvojili od onih koji će izlagati u MSU RS?

PURKOVIĆ MACAN: Ova izložba je značajna jer smo uspjeli skupiti djela svih 50 ljudi koji su od početka do danas učestvovali u radu na studijskom programu likovne umjetnosti. Vrlo je teško izdvojiti nečije umjetničko djelo, ali, evo, ja ću izdvojiti profesore koji su bili tu pri samom osnivanju Akademije. To su profesori Ratko Lalić, Mrđan Bajić, Branko Miljuš itd.

NN: Uskoro bi trebalo da bude objavljena i monografija povodom 25 godina rada Akademije?

PURKOVIĆ MACAN: Monografija je, što se tiče samog teksta i fotografije, završena. U toku su završne pripreme, prevod, dizajn i u aprilu bi trebalo da izađe iz štampe. Mi smo planirali u posljednjoj sedmici izložbe, tačnije 21. aprila, da imamo promociju monografije u MSU RS. Ovo je prvi put da Akademija umjetnosti objavljuje monografiju.

NN: Izložba i monografija su tek početak obilježavanja jubileja. Koje ćete aktivnosti još imati tokom ove godine?

PURKOVIĆ MACAN: U Muzeju ćemo tokom tri mjeseca trajanja izložbe svake sedmice imati po jednu aktivnost, da li je to koncert, monodrama ili nešto treće, sa svih studijskih programa. Već 30. januara u Banskom dvoru imamo veliki koncert "Ah, reče Bah" naših studenata i profesora sa studijskog programa muzičke umjetnosti. Nakon toga, tradicionalno, kreće održavanje "Dana Vlade Miloševića" 10. aprila. Imaćemo i godišnju izložbu, Pozorišni akademski festival PAF, koji će se održati krajem juna i početkom jula. Naravno, riječ je o našim redovnim aktivnostima, ali ove godine ćemo se truditi da ih podignemo na viši, svečarski nivo i 2. jula imaćemo svečanu akademiju. To je dan Akademije umjetnosti.

NN: Vratimo se na samu izložbu. Ko su kustosi i koliko su trajale pripreme?

PURKOVIĆ MACAN: Mi smo sa pripremama, odnosno sa našim željama kojima smo išli prema Sariti Vujković, direktorici MSU RS, krenuli još prije godinu dana. Ona je prihvatila da se ova izložba održi u ovoj instituciji i to i jeste mjesto gdje bi trebalo tu izložbu održati. Kustosi izložbe su Mladen i Isidora Banjac, ali ja ne mogu da izostavim ni naše profesore. Kompletan studijski program Akademije umjetnosti učestvovao je u samoj organizaciji i prikupljanju djela. Ne mogu da ne spomenem profesora Radoslava Tadića, Borjanu Mrđu, Mladena Miljanovića, Miodraga Manojlovića, koji su radili samu postavku izložbe, tako da smo svi nekako učestvovali, ali smo sami izbor djela prepustili Mladenu Banjcu i Isidori Banjac iz Muzeja savremene umjetnosti.

NN: Inače, prošle godine pri osnivanju Pozorišnog akademskog festivala PAF pomenuto je da kulturne institucije u Banjaluci u posljednjih pet i više godina imaju jako dobru međusobnu saradnju, ali da to nije bio slučaj prije 20 ili 25 godina. Akademija umjetnosti ima odličnu saradnju sa MSU RS, ali i ostalim institucijama kulture?

PURKOVIĆ MACAN: Ne znam zašto to nije bilo tako prije 20 ili 25 godina, a u zadnje vrijeme imamo jako dobru saradnju. Mi proizvodimo kadar koji kasnije ide u te institucije i prema nama su zaista svi otvoreni, od državnih institucija, do udruženja, kao što je Gradsko pozorište "Jazavac". Mi trenutno nemamo svoj prostor. Nemamo pozorišnu scenu ni galeriju i oni nam uvijek izlaze u susret tako što nam ustupe prostor, ali ja se nadam da ćemo u roku od pola godine dobiti studentski kulturni centar jer bi radovi trebalo da uđu u završnu fazu opremanja, tako da ćemo imati i pozorišnu salu i galerijski prostor.

NN: Koja će biti lokacija budućeg studentskog kulturnog centra?

PURKOVIĆ MACAN: Studentski kulturni centar je u sklopu paviljona četiri. On je sagrađen davno, prije deset godina, ali nije opremljen iznutra. Tender je prošao, 12. decembra prošle godine smo potpisali ugovor sa izvođačima radova i oni vrlo brzo ulaze u završnu fazu. Očekujem da će studentski kulturni centar od jeseni, dakle od nove školske godine, početi sa radom.

NN: Koliko ste zadovoljni Vašim mandatom na čelu Akademije umjetnosti?

PURKOVIĆ MACAN: Ovu poziciju sam prihvatila ne iz ambicije, nego iz želje da nešto unaprijedim i da dam svoj doprinos da bude bolje. Mene lično najviše obraduju uspjesi naših studenata, koji su ujedno i produkt rada naših profesora. Raduju me i dodatne aktivnosti koje smo pokrenuli, kao što je Pozorišni akademski festival PAF. Tako nešto nismo imali kod nas. To je prvi festival koji okuplja studente dramskih akademija iz okruženja. Prošle godine je jako dobro realizovan. Sada smo već krenuli sa pripremama i to je nešto na šta sam posebno ponosna. Oni što ne mogu da izostavim, a zbog čega smo svi mi ovdje, to je nastava. Mi gledamo da što bolje unaprijedimo nastavu, da poboljšamo uslove rada. Takođe smo u fazi pripreme za adaptaciju još jednog prostora, odnosno nekih 780 kvadratnih metara koje bi trebalo da potpuno adaptiramo i opremimo za određene smjerove. To su stvari koji me zaista raduju. Najbitnije je da uslovi za studiranje budu što bolji.

NN: Kakva je perspektiva svršenih studenata? Da li je ona bolja sada ili početkom vijeka kada su sa Akademije umjetnosti izlazile prve generacije sa diplomom?

PURKOVIĆ MACAN: Danas nijedna profesija ne garantuje zaposlenje. Neko ko upiše pravo, nema garanciju da će po završetku studijskog programa raditi u struci. To "pravilo" važi za sve profesije. Što se tiče nas, mi smo skoro ispitivali tržište i bila su dva nezaposlena muzička umjetnika na birou, jedan likovni i jedan glumac. Ostalih nema na birou rada. Ono što moram da istaknem jeste to da mi imamo dosta studenata iz Srbije. Na cijeloj akademiji tridesetak odsto studenata je iz Srbije i mislim da bismo trebali težiti i kao grad i kao država da privučemo što više studenata sa strane. Kako naš studenti migriraju prema Evropi, tako je prirodno da i kod nas dolaze studenti iz drugih država.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije