BRISEL - EU i Turska postigli su sporazum o rješavanju pitanja izbjeglica koje sa Bliskog istoka nadiru u Evropu, a koji su oprezni optimisti prozvali istorijskim jer se vjeruje da bi mogao zaustaviti priliv imigranata u EU.
Kako je istaknuto nakon samita, ključna odredba sporazuma je da će Turska dozvoliti vraćanje izbjeglica na svoju teritoriju koji su u EU ušli ilegalno, a zauzvrat će za svakog ilegalno vraćenog imigranta Turska u Evropu poslati jednog legalnog. Evropski čelnici smatraju da će ova formula konačno obeshrabriti imigrante da do Evrope pokušaju doći ilegalno, najčešće preko balkanske rute i Grčke i Egejskog mora.
Naime, kako je pojasnio jedan evropski zvaničnik, vraćene izbjeglice iz Evrope u Tursku će imati veoma male šanse da ikad budu legalno primljene u Evropu, pa se vjeruje da će izbjeglice radije ostati u Turskoj, gdje će se legalno prijaviti i registrovati, i čekati mogućnost da budu legalno prebačeni u Evropu. Time će, kako se vjeruje, zapadnobalkanska izbjeglička ruta konačno biti zatvorena.
Međutim, Turska je ovaj ustupak dobro i naplatila: pored ranije obećanih tri milijarde evra iz EU za zbrinjavanje izbjeglica na njenoj teritoriji, Turska je do 2018. godine zatražila dodatne tri milijarde, kao i ukidanje viza za njene državljane za ulazak u Evropu.
Kako je novinarima saopštila Angela Merkel, njemačka kancelarka, zemlje članice EU su ovlastile Donalda Tuska, predsjednika Evropskog savjeta, da sa Turskom u narednih desetak dana utvrdi detalje dogovora.
Ipak, da ne bude sve tako idealno, potrudile su se zemlje Višegradske grupe, koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska. Ove zemlje su načelno podržale sporazum, ali se protive bilo kakvim novim i dodatnim kvotama.
"Ne dolazi u obzir da se u novom dogovoru sa Turskom nađu neke nove obaveze. Zato sve odluke članica EU o migrantima u Turskoj mogu da se realizuju samo u okviru postojećih mehanizama za relokaciju", rekao je nakon samita u Briselu Robert Fico, slovački premijer.
Osim toga, kako prenosi Srna, rezerve prema dogovoru pokazao je i Visoki komesarijat za izbjeglice UN-a.
Vinsent Kohetel, regionalni direktor UNHCR-a za Evropu, rekao je da je za tu organizaciju problematična činjenica da neki od naroda koji žive u Turskoj nemaju adekvatnu pravnu zaštitu. Osim toga, kako je rekao, Ankara prihvata stopu od svega tri odsto za izbjeglice iz Avganistana, Iraka i Irana.
"Vraćanje ljudi koji u Turskoj ne bi imali zaštitu pokreće određeni broj problema u smislu međunarodnog prava i evropskog prava. Nadam se da će tokom narednih desetak dana biti realizovan određeni broj dodatnih garancija te da će ljudima koji budu poslani nazad u Tursku biti omogućen pristup ispitivanju njihovog zahtjeva za azil", rekao je Kohetel.
Izet Nizam, zamjenik Službe za poslove sa strancima BiH, Srni je izjavio da zasad nema indicija da bi se izbjeglička kriza mogla preliti u BiH.
"Najviše se pribojavamo ekonomskih izbjeglica koje bi nastojale doći u BiH, a nisu sirijski državljani. To znači da ne bježe od ratom zahvaćenog područja, nego pokušavaju da iskoriste izbjeglički talas da dođu u BiH, gdje bi se nalazili u ilegalnom statusu i mogli bi nam praviti problem", upozorio je Nizam.
Aleksandar Vulin, nadležni ministar u Srbiji za pitanje imigranata, rekao je da će ta zemlja čekati na dalje instrukcije iz Brisela, ali da neće dizati ograde.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
