Njemačka tajna služba BND, po svemu sudeći, sasvim je pogrešno procijenila situaciju u Avganistanu. Zbog loših obavještajnih podataka sada traje drama na kabulskom aerodromu. A opozicija kod kuće ima mnoga neugodna pitanja.
Kada je prije nekoliko dana Bruno Kal, šef obavještajne službe BND izašao pred poslanike da im objasni šta se zbilo u Avganistanu, mnogi su sjednicu napustili zapanjeni. Kako su rekli, Kal je priznao da BND uopšte nije računao da će se talibani prošetati do centra Kabula i tako lako preuzeti vlast.
BND, njemačka služba koja radi u inostranstvu, u Avganistanu je doživio dramatičan poraz i tako doveo Vladu Angele Merkel u neugodnu poziciju. Jer, još u junu je šef diplomatije Hajko Mas u parlamentu isključio mogućnost da "talibani za nekoliko sedmica preuzmu vlast". Kako se pretpostavlja, ta njegova prognoza počivala je upravo na procjenama njemačkih tajnih službi.
Talibani su ponovo preuzeli vlast u Avganistanu. Sistem koji su u toj zemlji zapadne sile dvije decenije pokušavale da stvore, srušio se kao kula od karata.
Savezna vlada redovno dobija informacije o opštoj bezbjednosnoj situaciji od BND, Službe za zaštitu ustavnog poretka koja djeluje na domaćem terenu i vojne tajne službe MAD. Ali očito su svi oni, prije svega BND, potpuno prevideli da će se nakon povlačenja stranih trupa iz Avganistana njemački državljani i avganistanski saradnici tako brzo naći u najvećoj opasnosti.
U prilog tome govore užurbane mjere za spasavanje na aerodromu u Kabulu. Sada su i Vlada i BND izloženi nizu kritičkih pitanja i rešetanju od strane opozicije - samo mjesec dana pred izbore u Njemačkoj.
Malo ljudi na terenu
Gerhard Konrad, bivši visokopozicionirani agent BND, kaže da tajne službe moraju imati brojne saradnike na terenu, što, kako je rekao, u Avganistanu vjerovatno nije bio slučaj.
"One moraju poznavati kretanja protivnika, talibana. One moraju takođe poznavati i snage, namjere vlade", rekao je Konrad za javni servis ARD.
Poslanik Ljevice Andre Han pretpostavlja da su se Nijemci oslonili na informacije američkih službi. "BND je potpuno omašio kod sopstvenih saznanja", kaže Han za DW. "Zašta će nam uopšte takva obaveštajna služba?"
Njujork tajms je, pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da su američke službe u julu upozorile na moguću brzu pobjedu talibana. Za sada nema zvanične potvrde te informacije.
Kako su talibani uspjeli da začas preuzmu vlast? To se pita i stručnjak za Avganistan Jan Keler, čije stručne procjene su tražene u Odboru za spoljnu politiku njemačkog parlamenta. "Brza pobjeda talibana iznenadila je i dobro umrežene avganistanske i humanitarne organizacije koje tamo djeluju već decenijama.“
On ima moguće objašnjenje za "iznenadnu smrt režima" predsjednika Ašrafa Ganija koji je pobjegao u inostranstvo: pad morala avganistanske vojske. Ona očito, pretpostavlja ovaj profesor, nije imala povjerenja u vlastitu vladu, pa se predala. Keler smatra da se tako nešto moglo predvidjeti, ali da je brzina kojom se to dogodilo bila "posebno dramatična".
Kancelarka kao svjedok?
Keler misli da vlada u Berlinu i Bundesver nisu imali mnogo prostora za djelovanje - sve je, kaže, zapečaćeno u Vašingtonu kada je bivši predsjednik Donald Tramp počeo da pregovara direktno sa talibanima.
"Talibani su to sigurno shvatili kao kapitulaciju", uvjeren je Keler. On isključuje mogućnost da su saveznici Amerikanaca, pa tako i Njemačka, uopšte bili pitani za mišljenje. I onda je povlačenje američkih trupa ubrzano po odluci predsjednika Džoa Bajdena.
Za BND i Kancelarski ured analiza učinjenih grešaka tek je počela, a njome će se sigurno pozabaviti i novi saziv Bundestaga nakon parlamentarnih izbora 26. septembra. Možda u obliku parlamentarnog anketnog odbora. Onda će svakako i Angela Merkel morati da svjedoči jer BND spada u nadležnost Kancelarskog ureda.
Tada bi svjedočila kao penzionerka - poslije izbora se povlači iz politike - ali će morati da preuzme odgovornost za eventualno zakazivanje tajnih službi u Avganistanu u njenom mandatu.
